Liberalizacija tržišta nekretnina u Hrvatskoj

09/02/2009

Tržište nekretnina u Hrvatskoj otvara se za građane EU, u naporu da se ispuni još jedan zahtjev iz SAA i kao potencijalna potpora za jačanje nacionalne ekonomije.

Nataša Radić za Southeast European Times iz Zagreba -- 09/02/09

Novo liberalizirano tržište nekretnina u Hrvatskoj trebalo bi privući više stranaca, posebno kupaca iz EU. [Getty Images]

Počev od ovog mjeseca, građani EU imaju jednake mogućnosti kao i državljani Hrvatske u smislu kupovine nekretnina u Hrvatskoj. U proteklom periodu, građani EU morali su se suočavati s dugotrajnim birokratskim procedurama i ispunjavati brojne zakonske zahtjeve, poput pribavljanja dozvola od ministarstava inostranih poslova i pravosuđaza kupovinu nekretnina, za što su trebale godine.

S usvajanjem Zakona o nekretninama, koji je na snagu stupio ovog mjeseca, Hrvatska je ispunila zahtjev iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojim se građanima EU daju jednaka prava na kupovinu nekretnina u Hrvatskoj.

Novim zakonom se međutim isključuje poljoprivredno zemljište i zaštićena kulturna i nacionalna dobra. Građanima iz zemalja koje nisu članice EU za kupovinu nekretnina još uvijek treba dozvola ministarstava pravde i vanjskih poslova.

Uprkos cijenama koje su se u zadnjih par godina značajno povećle, te uprkos dolasku globalne ekonomske krize, posmatrači očekuju da će se nastaviti živa prodaja strancima. Stranci smatraju Hrvatsku atraktivnom i kao turističku destinaciju i kao mjesto za dugotrajniji boravak.

U proteklom periodu, stranac koji kupuje privatnu kuću morao je dobiti dozvolu od gore spomenuta dva ministarstva. Najmanje 98% podnosilaca zahtjeva dobivalo je dozvolu, ali proces je išao krajnje sporo, pa je ponekad znao trajati i do dvije godine.

Jedan drugi problem je zasnivanje čistog prava vlasništva nad zemljištem, jer je vlada tek prije par godina ažurirala Registar zemljišta. On je sad dostupan na internetu.

Prema podacima Hrvatske trgovinske komore, preko 3.500 stranih državljana dobilo je u protekloj deceniji dozvolu za kupovinu nekretnina. Nijemci vode (2.000 dozvola), a iza njih su Austrijanci (700), Mađari (120), te sve veći broj Rusa i Britanaca. Strani kupci okupljaju se u velikom broju na obali, preferirajući Dalmaciju i njena ostrva i poluostrvo Istru.

Iako su službene cifre daleko od tačnih, prema izvještajima u Hrvatskoj vlasništvo nad nekretninama ima već preko 70.000 stranaca, bilo da ih je kupilo putem neke strane kompanije ili putem doživotnog najma, za što nije potrebna posebna dozvola.

Marusa Vizek sa Ekonomskog instituta u Zagrebu izjavila je za finansijski magazin Banka da ministarstvo vanjskih poslova godišnje primi i do 1.500 zahtjeva za izdavanje dozvola, te dodaje da se cijena po kvadratu nakon liberalizacije neće dizati, jer je interes stranaca za nekretnine u Hrvatskoj već "uračunat" u tržišnu cijenu.