Balkan postao talac rusko-ukrajinskih razmirica

08/01/2009

Većina balkanskih zemalja osjeća udar spora oko prirodnog gasa između Rusije i Ukrajine, koji ih je koštao pristupa daljnjoj opskrbi.

(Razni izvori -- 06/01/09 - 08/01/09)

U Bugarskoj, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj, Poljskoj, Rumuniji, Češkoj Republici i Turskoj došlo je do nestašice prirodnog gasa, jer se one većinom snabdijevaju uvozom od ruskog Gazproma. [Getty Images]

Čelnici ruskog Gazproma i ukrajinskog Naftogasa održali su u četvrtak (8. januar) u Moskvi sastanak na kom su razgovarali o rješenjima za spor oko cijena gasa i naknada za tranzit, zbog kojeg su pod udarom EU i balkanske zemlje, u jednoj od najhladnijih zima zadnjih decenija.

Glavni direktor Gazproma Alexei Miller i njegov kolega iz Naftogaza Oleh Dubyna održali su svoje prve direktne pregovore od početka krize 1. januara, kad je Rusija presjekla isporuku gasa Ukrajini. Moskva i Kijev se međusobno okrivljuju za taj zastoj.

Rusija obezbjeđuje 25% ukupnih količina gasa koje se isporučuju Evropi, a oko 80% tog procenta ona isporučuje kroz gasovode koji prolaze kroz Ukrajinu.

Bugarska, koja se 96% oslanja na ruski gas, jedna je od zemalja najteže pogođenih trenutačnim prestankom opskrbe u četvrtak.

Milioni Bugara trenutačno su osjetili efekat tog poteza, jer su se radijatori u zgradama s centralnim grijanjem širom zemlje ohladili prije zalaska sunca, a komunalna preduzeća počela se boriti da pronađu alternativna goriva. Na desetine škola i dječjih vrtića zatvoreno je u srijedu, kad su temperature u prostorijama pale ispod zakonskog minimuma. Neke bolnice kažu da će možda morati liječiti samo one bolesnike kojima je potrebna urgentna njega. Organizacija poslodavaca u najsiromašnijoj zemlji članici EU saopćila je da privreda dnevno gubit oko 250m eura.

Neochim, jedan od vodećih proizvođača đubriva u Bugarskoj, saopćio je da je jedva izbjegao veliku eksploziju u utorak, kad je morao zatvoriti svoje pogone zbog vanredne situacije.

I Makedonija, Grčka i Turska se bore s nestašicama. Grčka i Turska unešto manje zavise od prirodnog gasa iz Rusije i imaju alternativne rute opskrbe, ali Makedonija -- poput Bugarske -- oslanja se potpuno na gas iz Rusije.

Dvije najveće fabrike u Makedoniji su, kako se izvještava, morale prestati s proizvodnjom nakon pravoslavnog Božića u srijedu.

Bosna i Hercegovina (BiH), Hrvatska, Srbija i Rumunija također izvještavaju o potpuno presječenoj isporuci iz Rusije, što ih pogađa u različitim omjerima.

Među njima, BiH je u najgorem stanju i pribojava se "katastrofe", jer skoro sav gas za nju dostavlja se iz Rusije. Bosanci su u srijedu po ledeno hladnom vremenu požurili u kupovinu električnih grijalica, a dvije velike topionice morale su skoro sasvim prekinuti rad.

Hrvatska, prema izvještajima, ima dovoljno rezervi za nekih tri sedmice, velikim dijelom jer ona proizvodi skoro polovinu svojih potreba za prirodnim gasom.

Srbija se međutim oslanja na ruski gas u procentu od nekih 87% svojih potreba. Iz Srbijagasa je rečeno da bi njegove zalihe gasa mogle trajati oko deset dana.

Rumunija obezbjeđuje oko 65% svojih vlastitih potreba. Vlada je Rumunima pružila uvjeravanja da bi i gas i grijanje trebali biti adekvatni i da bi "industrija mogla biti ugrožena samo ako bi temperature opale ispod prosječnih -15C".

Direktori Miller i Dubyna prisustvovat će neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova EU u četvrtak u Briselu, gdje će se raditi na rješavanju krize.

Optužujući u srijedu dvije zemlje da opskrbu EU gasom drže kao "taoca", predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je na trenutačno obnavljanje isporuke.