Berat došao na listu UNESCO-a

18/09/2008

Broj kulturnih spomenika u Albaniji pod zaštitom UNESCO-a popeo se na četiri.

Manjola Hala za Southeast European Times iz Tirane -- 18/09/08

UNESCO ne Gjirokastru u Albaniji uvrstio na svoju listu svjetskog naslijeđa 2005. godine. [Arhiva]

Berat, grad na središnjem jugu Albanije, nedavno je došao na listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a kao primjer koegzistencije vjera i kultura. Ta odluka predstavlja proširenje odluke Komiteta za svjetsko naslijeđe iz 2005. u vezi grada Gjirokastre na jugu zemlje.

Kako kažu iz Komiteta za svjetsko naslijeđe, Berat i Gjirokastra svjedoče bogatstvu i različitosti arhitektonskog naslijeđa Balkana. Njihov način života pokazuje utjecaj islama tokom osmanskog doba, ali dodatno prikazuje i očuvanje tradicija pravoslavnog kršćanstva, posebno u Beratu.

Većina Berata sagrađena je u 13. stoljeću iako njegovo porijeklo datira iz trećeg stoljeća p.n.e. Poznata oblast Kala u sebi sadrži mnogo vizantijskih objekata. Mnoge zidne slikarije i ikone datiraju iz 13. stoljeća. Grad ima i nekoliko džamija, izgrađenih tokom osmanskog perioda.

Komitet je u obzir uzeo stanje očuvanosti oba grada i napore na obnovi objekata. Prema podacima ministarstva kulture, radnici su obnovili 22 objekta, a ove godine će završiti obnovu još njih 27.

Agencija UN-a očekuje u februaru 2009. izvještaj o uklanjanju "ilegalnih građevina i neprikladnih objekata" koji prijete tom historijskom dobru. U izvještaju će biti i prijedlozi za arheološka iskopavanja, poboljšane vatrogasne planove i izradu srednjoročnih planova za razvoj turističkih kapaciteta.

UNESCO sad podržava zaštitu četiri kulturna spomenika u Albaniji. Amfitetar u Butrintu došao je na listu 1992, a Gjirokastra i tradicionalni oblik muzike zvan izo-polifonija su kvalificirani 2005.

Butrint, na jugu Albanije, za koga su eksperti utvrdili da predstavlja mikrokosmos historije Mediterana, osvojio je kandidaturu kao "izuzetno svjedočenje o jednom dugotrajnom i skoro nestalom društvu i načinu života". UNESCO ga je 2005, povukao s liste ugorženog svjetskog naslijeđa, nakon što je odobrio mjere Albanije za zaštitu te lokacije od pritisaka za vršenje gradnje.

Gjirokastra, također zvana "grad kamenova", predstavlja "jedinstveno svjedočenje o kulturnoj tradiciji života koji se razvio u periodu od XIV do XIX stoljeća", kaže se u odluci iz 2005. Zgrade tog grada od punog kamena stoje u paralelnim nizovima, što je način gradnje koji se može naći na cijelom prostoru Balkana.

Izo-polifonija je u novembru 2005. proglašena remek-djelom oralnog i nematerijalnog naslijeđa čovječanstva, čime je i ona dobila zaštitu UNESCO-a.

Sva četiri spomenika vrše osnovni zadatak širenja vrijednosti i kulture zemlje širom zemljine kugle, kao i svjedočenja o njenoj drevnosti.