Arheolozi pronašli srednjevjekovne artefakte na planini Visočici, demnatujući tražioca piramida

18/09/2008

Ne našavši nikakve dokaze o piramidama, tim za iskopavanja je međutim ljetos pronašao mnogo srednjevjekovnih artefakata.

Jusuf Ramadanović za Southeast European Times iz Sarajeva -- 18/09/08

Bosanski istraživač i arheološki entuzijasta Semir Osmanagić pokazuje na iskopine kamenih fragmenata otkrivenih na planini Visočici u BiH. Osmanagić, vlasnik firme u Sjedinjenim Državama, potrošio je desteine hiljada eura u potrazi za prvim piramidama u Evropi. [Getty Images]

Ljetna iskopavanja na bosanskohercegovačkoj planini Visočici dala su rezultate, ali ne one vrste koje je poduzetnik koji se pretvorio u arheologa-amatera tražio. Semir Osmanagić, američki biznismen porijeklom iz BiH, uložio je veliki iznos svog vlastitog novca u ličnom pokušaju da otkopa, kako on kaže, prve piramide u Evropi.

Njegove tvrdnje do sada nisu potvrđene. Mjesto toga, jedan arheološki tim je tokom ljeta saopćio da je otkopao značajne artefakte iz jednog novijeg doba. Među njima se nalaze osam komada gotičkih arhitektonskih rezbarija i dijelovi staklenih bočica koji datiraju iz 14. i 15. stoljeća, uveznih iz Venecije i kneževina današnje Njemačke, kao i brojni komadi keramike. Oni su pronašli i 20 srebrnih predmeta koji datiraju iz 15. stoljeća.

"To pokazuje da je posvećivano mnogo pažnje gradu gdje su s vremena na vrijeme odsjedali srednjevjekovni bosanski kraljevi," izjavila je za medije vođa tog tima Lidija Fekeža. "Kad uklonimo ... vegetaciju s vrha planine Visočice, konačno ćemo vidjeti kako je ovaj srednjevjekovni bosanski lokalitet nekad izgledao," dodala je ona.

Ne pozdravljaju baš svi to istraživanje. Sedmog augusta, vandali za koje se sumnja da su iz političke opozicije proučavanju srednjevjekovne bosanske državnosti bacili su jednu veliku kamenu ploču u bunar stare tvrđave. Spominjanja srednjevjekovnog grada Visoki, na vrhu planine Visočice, prvi put se u pismenoj formi javljaju 1355; međutim, arheolozi vjeruju da njegova izgradnja datira još od 12. stoljeća. Oni ga smatraju, skupa s drevnim kraljevskim gradom Bobovcem u srednjoj Bosni, jednim od najznačajnijih historijskih nalaza u BiH.

Prema riječima arheologa, Visoki je imao značajnu ulogu u srednjevjekovnoj bosanskoj državi. Zvaničnici su u tom gradu-tvrđavi potpisali neke od najznačajnijih dokumenata, većinom vezanih za trgovinske sporazume stare bosanske države s tadašnjom Dubrovačkom Republikom.

Naučni krugovi u BiH zahtijevali su od vlade da poništi dozvolu za iskopavanja na vrhu planine Visočice izdanu Osmanagiću, samoproglašenom arheologu.

U kolektivnom saopćenju, arheolozi su se obrušili na njegova insistiranja da su na toj lokaciji građene piramide. "Tu komediju ne podržavaju ni zvanična nauka ni stručnjaci, arheolozi i historičari. ... Svako ko ima i minimum osnovnog obrazovanja zna kom dobu, oblasti i civilizaciji takve građevine pripadaju," kaže se u njemu.

Među njegovim potpisnicima je i profesor arheologije sa Sarajevskog univerziteta Enver Imamović, koji je pozvao da se troši više sredstava na legitimna istraživanja. "Bosna i Hercegovina danas, iako ima 120-godišnju arheološku tradiciju, nije uložila ni marku u još neistražene [srednjevjekovne] lokacije," kaže on.