Strani izvođači žele graditi autocesta u Makedoniji

10/09/2008

Makedonija nudi koncesije za izgradnju sedam dionica autocesti, uglavnom u pravcu susjednih zemalja.

Zoran Nikolovski za Southeast European Times iz Skoplja – 10/09/08

Izvođači žele graditi 560km cesta u Makedoniji. [Arhiva]

Četrdeset osam kompanija i konzorcija izrazilo je interes za pretkvalifikacije u izdavanju koncesija za sedam autocesta u Makedoniji. Ministarstvo transporta i komunikacija kaže da su do roka 15. augusta pisma namjere podnijele kompanije iz Evrope, Kine, Indije i Sjeverne Amerike.

Ministarstvo će objaviti ponudu za projektovanje, izgradnju i finansiranje autocesta kojima će se poboljšati veze uglavnom sa susjednim zemljama. Radi se o sljedećim cestama, u ukupnoj dužini od 560km: od Romanovca do Deve Baira prema Bugarskoj (70km); od skopske obilaznice do graničnog prijelaza Blace ka Kosovu (13km); od Gostivara do Međunarodnog aerodroma u Ohridu (93km); od Bitolja do granice s Albanijom (8 km); od Medžitlije na granici s Grčkom do Velesa (130km); od Velesa do granice s Bugarskom (120km); i od Štipa do Miladinovaca kod Skoplja (49km).

Ministarstvo planira odabrati kad će se ceste staviti pod upravu koncesionara u drugoj fazi tenderske procedure. Koncesionari će također imati rok za završetak investicija.

Iz ministarstva kažu da bi potencijalni investitori trebali napraviti glavni projekat s analizom utjecaja na okoliš i strukturom finansiranja projekta. Uspješni koncesijski ponuđači morat će održavati svoje cestovne dionice.

Namjera vlade je, kako kažu iz ministarstva, da se unaprijedi infrastruktura kopnenog saobraćaja u sklopu nastojanja ka učlanjenju u EU.

Stručnjaci pozdravljaju taj tender kao blagovremen potez i kao priliku za razvoj transportne mreže i vršenje korisnog sekundarnog utjecaja na ekonomiju. Sport transport roba na evropska tržišta na postojećim putevima u Makedoniji do sad je obeshrabrivao direktna strana ulaganja. Ovim projektom će se povećati i privlačnost i vrijednost nekretnina pokraj cesta.

Stručnjaci također kažu da Skoplje uz te ceste može poticati razvoj sekundarne infrasktrkture poput izgradnje motela, parkirališta, benzinskih pumpi, prilaznih cesta historijiskim lokacijama, i slično.

Ipak, još uvijek postoje zabrinutosti u vezi s izvodljivošću tog projekta, koje je izrazio bivši ministar transporta i komunikacija Ljupčo Balkovski. On kaže da bi koncesije bile isplativije i privlačnije kad bi Makedonija sinhronizirala izgradnju autocesta s Bugarskom i Albanijom, svojim susjedama na koridoru istok-zapad.

U suprotnom, mali obim saobraćaja mogao bi strane investitore primorati da ceste vode i putarine naplaćuju decenijama da bi pokrili svoje investicije. Koncesionari koji bi bili pod većim pritiskom mogli bi u kraćem periodu naplaćivati veće putarine, što bi dovelo do problema za vozače motornih vozila u zemlji gdje je 2007. godišnji BDP po glavi stanovnika bio samo 5.760 eura. "Država mora misliti o alternativnim cestama za firme i pojedince koji ne žele ili ne mogu plaćati upotrebu autocesta," kaže Balkovski.