Parlament Srbije ratificirao SAA i gasni sporazum s Rusijom

10/09/2008

Poslanici u parlamentu ratificirali su značajne sporazume sa EU i Rusijom, ali srbijanske vlasti tek čeka težak posao.

Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda – 10/09/08

U skladu s energetskim sporazumom, ruski Gazprom će kupiti srbijanski NIS. [Arhiva]

Srbijanski parlament ratificirao je u utorak (9. septembar) dva dokumenta od velike važnosti za budućnost zemlje. Jedan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU, a drugi je energetski sporazum s Rusijom, u skladu s kojim će Gazprom kupiti srbijanski naftni monopol NIS.

Međutim, bez obzira na oduku zakondavaca, vlada će morati uložiti veliki napor da bi ti sporazumi stupili na snagu..

EU i Srbija potpisale su SAA 29. aprila, ali je 27-člani blok odmah suspendirao taj sporazum dok Beograd ne bude ostvarivao punu saradnju s Haškim tribunalom za ratne zločine. Nakon hapšenja Radovana Karadžića, Evropska komisija nastoji staviti privremeni trgovinski sporazum na snagu već 15. septembra. U okviru trgovinskog sporazuma bi se provodio ekonomski dio SAA.

Međutim, izgledi još uvijek nisu sigurni. Jedna članica EU, Holandija, insistira da nikakav sporazum sa Srbijom ne bi trebao stupati na snagu dok Beograd ne izruči drugog najtraženijeg optuženika za ratne zločine Ratka Mladića Hagu. Srbijanske vlasti nadaju se da bi pozitivan izvještaj od strane glavnog tužioca UN-ovog tribunala Sergea Brammertza mogao dovesti do toga da Holandija omekša svoj stav. Brammertz je ove sedmice u Beogradu i vrši procjenu situacije.

Srbijanski lideri pozdravili su ratifikaciju SAA kao "historijski trenutak" kojim se otvara put da zemlja postane službeni kandidat za članstvo u EU. Zamjenik premijera Božidar Đelić nada se da bi Srbija mogla dobiti taj status već 2009, čime bi postala podobna za pomoć u vrijednosti od nekoliko milijardi eura, namijenjenu za ubrzavanje reformskog procesa.

Loše novosti su da se politički konsenzus u Srbiji još uvijek ne nazire. Opoziciona koalicija koju predvodi bivši premijer Vojislav Koštunica glasala je protiv ratifikacije, tvrdeći da se Srbija ne može pridružiti EU ako članice bloka ne budu poštovale suverenitet Srbije nad Kosovom. U međuvremenu, Srpska radikalna stranka (SRS) bila je na ivici toga da podrži SAA, ali je promijenila stav nakon intervencije u zadnjem trenutku stranačkog lidera Vojislava Šešelja.

Šešelj, optužen za ratne zločine, nalazi se u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala. Već dugo je tinjao sukob između njega i zamjenika lidera stranke, četiri puta predsjedničkog kandidata Tomislava Nikolića, koji je pokušao reformirati i modernizirati SRS. Tenzije su došle do vrhunca nakon što je Nikolić pristao dati podršku ratifikaciji, da bi potom Šešelj iz zatvora kazao da to ne odobrava.. SRS je sad podijeljena, a Nikolić je sa sobom poveo jedan broj članova stranke da bi osnovao novu političku formaciju.

Na kraju, 140 od ukupno 250 članova parlamenta glasalo je za ratifikaciju SAA. Za razliku od toga, energetski sporazum s Rusijom prošao je glatko, sa 214 poslanika za, ali se tu priča ne završava. Došlo je do neslaganja u okviru srbijanske vlade u vezi s tim sporazumom. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić kaže da je cijena koju je ponudila Moskva, 400m eura, preniska. Stvarna vrijednost kompanije je 2,2 milijardi eura, tvrdi on.

Dinkić predvodi radnu grupu koja želi pregovarati o cijeni s Rusima, koji su odbili bilo kakvu pomisao o tome da povise svoju ponudu.

Ostali članovi kabineta u međuvremenu smatraju da cijena nije toliko važna. Oni ističu da će tim sporazumom Srbija postati dijelom projekta gasovoda Južni tok, što obećava ne samo energetsku stabilnost za zemlju, nego i značajne prihod od tranzita prirodnog gasa ka Evropi.