04/09/2008
U Draču je održan prvi Međunarodni ljetni filmski festival, okupivši veliki broj posjetilaca iz cijelog svijeta.
Marian Tutui za Southeast European Times -- 04/09/08
![]() Prvi Međunarodni ljetni festival održan je od 23. do 30. augusta. [Fotografiju ljubazno ustupio Xavier Lambours] |
Albanski grad Drač nije samo jedna od velikih luka u zemlji, nego predstavlja i burnu historiju i promjene u zemlji. Amfiteatar u Draču, izgrađen u 2. stoljeću p.n.e., koji je i na listi Svjetskog naslijeđa UNESCO-a, evocira slavu drevnog Dyrrachiuma; dok vila kralja Zoga kazuje priču o političaru dovoljno ambicioznom da sam sebe proglasi vladarom.
Komunistički režim ostavio je iza sebe zapuštene stambene zgrade i hotele, a luka je odigrala bitnu ulogu tokom pada režima 1991, kad je 20.000 Albanaca riskiralo živote zaposjevši teretne brodove i otišavši u Italiju u potrazi za azilom. Zadnjih deset godina donijelo je ogromnu promjenu -- razvoj Drača vidljiv je čak i strancima. On se pretvorio u ljetovališni grad s mnogo novih dobro opremljenih hotela na raspolaganju turistima.
Ekonomski razvoj je sa svoje strane doprinio ulaganjima u sektor infrastrukture i kulture. Prošlog vikenda, grad je održao svoj prvi Međunarodni ljetni filmski festival, okupivši veliki broj posjetilaca iz cijelog svijeta.
Šesnaest filmova -- od kritike pohvaljenih djela produciranih u 17 zemalja tokom 2006 -- prikazano je u teatru Aleksander Moisiu i u drevnom amfiteatru. Prisutni su bili filmski autori u potrazi za međunarodnim priznanjem, kao i češki režiser i oskarovac Jiri Menzel i glumci poput Michelea Placido iz Italije, Rade Šerbedžije iz Hrvatske i Ljubiše Samardžića iz Srbije.
Glavna nagrada -- Zlatni gladijator -- dodijeljena je Menzelu za njegov film "Služio sam kralja Engleske". Taj film, zajednička češko-slovačka produkcija iz 2006, drama je o jednom konobaru koji sanja o tome da postane milioner, a radnja se odigrava u Čehoslovačkoj tokom Drugog svjetskog rata.
Specijalna nagrada žirija dodijeljena je norveškom režiseru Mariusu Holstu za djelo "Mirush", dirljivoj dramo o Albancima na Kosovu i imigrantima. Kosovar Nazif Muharremi osvojio je nagradu za najboljeg glumca za svoju ulogu u tom filmu. Na žiri je utisak ostavila i izvedba mlade albanske glumice Ornele Kapetani u filmu grčkog režisera Thanosa Anastopoulosa "Ispravka".
Nagrada za najbolji albanski film dodijeljena je djelu "Vrijeme komete" -- koprodukciji s Njemačkom, režisera Fatmira Kocija. Taj film, adaptacija romana Ismaila Kadarea, predstavlja smjelu rekonstrukciju epohe tokom koje je osnovana albanska država.
Iako na festivalu nisi bili prikazani među glavnim ostvarenjima, još tri albanska filma bila su zanimljiva zbog svoje raznolikosti tema i pristupa. "Tuga Madam Schnajder", režisera Piroa Milkanija, trezvena je ali dirljiva ljubavna priča između Albanca koji studira u Pragu i jedne Čehinje tokom vremena albanske izolacije. Komedija Besnika Bishe "Mao Ce Dun" priča o jednom Romu koji uspijeva izrugati se komunističkoj propagandi putem imena koje izabire svom novorođenom djetetu tokom režima Envera Hoxhe. "Tajne", zajednička koprodukcija Albanije i Kosova, u režiji Spartaka Pecanija, predstavlja alegoriju tranzicije u Albaniji.
Albanski filmski autori sputani su nedostatkom sredstava, iako izgleda da se situacija mijenja. Novi festival obilježava novi početak za albansku kinematografiju, koja otvara vrata povećanoj koprodukciji i međunarodnoj vidljivosti.