Osvrti stručnjaka na Ohridski sporazum

20/08/2008

Nekoliko godina nakon što su Ohridskim sporazumom okončane borbe u Makedoniji, javni znakovi su dvojezični. Etničke manjine uživaju mnogo bolju zastupljenost u državnoj službi. Međutim, još uvijek ima pitanja koja treba riješiti.

Zoran Nikolovski za Southeast European Times iz Skoplja -- 20/08/08

Vlada je svečano obilježila sedmu godišnjicu Ohridskog okvirnog sporazuma. [Tomislav Georgiev]

Ohridski okvirni sporazum, koji je na snagu stupio 2001, donio je Makedoniji mir, poboljšanu saradnju među etničkim zajednicama i veća manjinska prava. Mnogi stručnjaci smatraju da je to jedan od najuspješnijih sporazuma u regionu, jer je njime stvorena funkcionalna višenacionalna država.

Predstavnici vladajuće stranke VMRO-DPMNE nikad nisu prisustvovali prethodnim obilježavanjima godišnjice tog sporazuma koja je organizirala Demokratska unija za integraciju (DUI), manjinska albanska stranka koja je nastala iz Nacionalne oslobodilačke vojske (NLA).

Ove godine, međutim, vlada pod vodstvom VMRO-DPMNE održala je 13. augusta svečanost u čast te godišnjice. Posmatrači su to ocijenili kao napredak koji je rezultirao iz koalicije između VMRO-DPMNE i DUI, što donedavno nije bilo moguće.

Statistički podaci ukazuju na velike promjene od 2001. godine. Postotak državnih službenika iz etničkih manjina povaćao se sa 4% na skoro 17%, iako zastupljenost manjina u vladi još uvijek zaostaje sa zastupljenošću među stanovništvom. Sami etnički Albanci predstavljaju 23% stanovništva, prema popisu iz 2002. godine.

Promjene su vidljive svuda. Albanska zastava legalno se vije ispred višeetničkih općina. U gradovima gdje manjine predstavljaju 20% ili više stanovništva, saobraćajni znaci ili natpisi na zgradama su na dva ili na tri jezika.

Međutim, stručnjaci smatraju da je najvažnije postignuće tog sporazuma to što je njime spriječen građanski rat. Čak i danas postoje različiti nazivi za ono što se u Makedoniji desilo 2001. godine -- pobuna, sukob ili ograničeni unutrašnji sukob.

Pozdravljajući taj sporazum jer je on donio mir, James Pardew, američki posrednik u Makedoniji tokom ljeta 2001, izjavio je za skopski TV Kanal 5, "Da su se [borbe] razvile u potpuni rat, on bi uništio Makedoniju kao zemlju."

Drugi ukazuju na još uvijek postojeće političke probleme. Jedan od učesnika mirovnih pregovora iz 2001, profesor prava Ljubomir Frčkovski sa skopskog Univerziteta sv. Ćirila i Metodija, kaže da Skoplje tek treba da riješi pitanje upotrebe albanskog jezika. Kreatori politike odlučili su donijeti zakon o upotrebi tog jezika, iako sporazum baš ne potvrđuje izričito taj pravac.

Vlado Popovski, drugi profesor prava, kaže da se tim sporazumom, iako je mnogo toga postignuto, tek treba pomoći interno raseljenim licima. Te odredbe još nisu provedene zbog potencijalnih kontinuiranih nemira u selu Aračinovo u blizini Skoplja , te u regionu Lipkova.

Prema riječima vlade, iz sela u zapadnoj Makedoniji raseljeno je 771 etničkih Makedonaca. Oni su se žalili premijeru Nikoli Gruevskom, jer se ne osjećaju bezbjedno da bi se vratili svojim bivšim kućama čak ni nakon sedam godina.