Gruevski zatražio pomoć od NATO-a i OSCE-a po pitanju makedonske manjine

31/07/2008

Makedonski premijer Nikola Gruevski pojačao je svoju kampanju da Atina prizna postojanje etničke makedonske manjine u Grčkoj, šaljući pisma međunarodnim tijelima poput NATO-a i OSCE-a.

Zoran Nikolovski za Southeast European Times iz Skoplja -- 31/07/08

Manjinska pitanja predstavljaju primarnu odgovornost država članica EU, napisao je predsjednik EK Jose Manuel Barroso. [Getty Images]

Nakon svojih ranijih zahtjeva prema EK i grčkom premijeru, makedonski premijer Nikola Gruevski je u srijedu (30. jul) poslao pisma NATO-u, OSCE-u, članovima Vijeća sigurnosti UN-a i zemljama grupe G-8, zatraživši pomoć u vršenju pritiska na Grčku da prizna postojanje etničke makedonske manjine u okviru svojih granica.

Prema grčkoj politici, nema osnove da se govornici slavenskog jezika koji žive na sjeveru Grčke okarakteriziraju kao "makedonska" etnička grupa.

Gruevski je poslao slična pisma ranije u toku jula predsjedniku Evropske komisije Joseu Manuelu Barrosou, grčkom premijeru Costasu Karamanlisu i generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-moonu.

U svom pismu upućenom Barrosou, Gruevski je izjavio kako grčke vlasti osporavaju prava Makedonaca i njihov identitet već godinama, suprotno međunarodnom pravu. On je predsjednika EK pozvao da osigura zaštitu prava na slobodu izražavanja etničke pripadnosti u Grčkoj. "Mi od Grčke, kao od članice EU i NATO-a, očekujemo da počne ispunjavati preporuke Evropske komisije," napisao je Gruevski.

Iako EK snažno podržava temeljna prava i slobode, EU ne može obrađivati pitanja poput identiteta manjina, njihovih prava, dobivanja državljanstva i povrata imovine, koja proističu u njenim državama-članicama, odgovorio je Barroso 25. jula.

Prema riječima Barrosoa, manjinska pitanja predstavljaju primarnu odgovornost država članica. Barroso kaže kako žali što dvije države imaju taj bilateralni problem. Temeljni aspekt evropske orijentacije je da se takvim poteškoćama pristupi u konstruktivnom i duhu saradnje, uz otvorenost prema dijalogu i iznalaženje dogovornog puta naprijed, savjetovao je on.

Održavanje dobrosusjedskih odnosa i dalje je od osnovne važnosti za daljnji napredak Makedonije ka EU, dodao je on.

Nakon prijema tog odgovora, Gruevski je izjavio da će Makedonija nastaviti lobirati kod međunarodne zajednice za prava makedonske populacije u Grčkoj.

U dodatnom pokušaju da prikupi podršku međunarodne zajednice, makedonski ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski poslao je pismo evropskom povjereniku za višejezičnost Leonardu Orbanu.

"Grčka ne poštuje jezičku različitost makedonske manjine. Taj problem razrađen je detaljnije u izvještajima EK za rasizam i netoleranciju, kao i u posmatračkom izvještaju grčkog Helsinškog komiteta i u izvještajima drugih nevladinih organizacija," napisao je Milošoski.

Iako mnogi kažu da EU ima ovlasti za to pitanje, drugi kažu da ta ovlast leži kod Vijeća Evrope. Kao i ostali, i ono je reagitalo zapazivši da Grčka ne priznaje manjine na svojoj teritoriji.

Karamanlis je izjavio kako Atina nema namjeru raspravljati o takvim pitanjima, za koja on kaže da spadaju van opsega tekućih napora na rješavanju dugotrajnog spora oko naziva između Grčke i Makedonije. On zapaža da se, ako ima imovinskih pitanja, pojedinci mogu žaliti Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.