Reakcije na Karadžićevo hapšenje pokazuju dubinu političkih podjela u BiH

23/07/2008

Suprotne reakcije u Bosni i Hercegovini (BiH) na hapšenje najtraženijeg optuženika za ratne zločine Radovana Karadžića ilustriraju kontinuirane političke podjele u društvu.

Jusuf Ramadanović za Southeast European Times iz Sarajeva -- 23/07/08

Bosanski Muslimani mole se za žrtve srebreničkog masakra. Hag smatra da su Radovan Karadžić i njegov vojni komandant Ratko Mladić glavni krivci za bosanski sukob iz perioda 1992-1995. [Getty Images]

U ponedjeljak (21. jul), srbijanska policija uhapsila je bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, 13 godina nakon srebreničkog masakra. Mnogi u Bosni i Hercegovini (BiH) su slavili; međutim, reakcije u Republici Srpskoj (RS) i Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) oštro su odudarale.

Bošnjačko liderstvo izrazilo je zadovoljstvo zbog zakašnjelog hapšenja. Trenutno predsjedavajući predsjedništva BiH Haris Silajdžić, iz Stranke za BiH, izjavio je za državnu TV da je pravda možda spora ali i dostižna; međutim, on je zapazio da je Karadžićev vojni komandant Ratko Mladić još uvijek u bijegu. On je rekao kako "genocidni projekat koji su pokrenula ta dvojica ne bi trebalo ostaviti da živi" -- misleći tu na RS, koju je tokom sukoba u BiH predvodio Karadžić.

Sulejman Tihić, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) bosanskih Muslimana, izrazio je sličan stav, rekavši kako se nada da će suđenje Karadžiću dovesti do novih dokaza i omogućiti ponovnu ocjenu kredibiliteta postojanja RS. On je naglasio kako vlasti RS nisu nikad ni uhapsile niti sudile nikom za genocid ni za masovna ubijanja u BiH.

S druge strane, Mladen Bosić, predsjednik Karadžićeve Srpske demokratske stranke (SDS) u Banjaluci opisao je izjave Silajdžića i drugih zvaničnika u Sarajevu kao "političke orgije" koje ukazuju na to da će se suđenje Karadžiću pretvoriti u suđenje RS-u.

"Hapšenjem Karadžića ispunjena je jedna od obaveza koje proističu iz Dejtonskog sporazuma," izjavio je premijer RS Milorad Dodik. On je dodao da nema kolektivne krivice koja bi se mogla primijeniti na srpsku etničku grupu u BiH niti na cijelu RS. On je također istakao kako su se sumnje da se Karadžić skriva u RS pokazale neutemeljenima.

Željko Komšić, hrvatski član tročlanog predsjedništva BiH, poslao je pismo srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću u kom se kaže da je hapšenjem Karadžića "Srbija načinila krupan korak u normalizaciji bilateralnih odnosa između dvaju zemalja, te u stabilizaciji cjelokupne situacije u regionu".

Najviši međunarodni izaslanik u BiH Miroslav Lajčak predvidio je da će to hapšenje "pomoći građanima [BiH] da se okrenu od prošlosti i pogledaju prema budućnosti".

I reakcija javnosti u svakom od entiteta se razlikovala. U Banjaluci, gdje je Karadžić nekad vladao RS, ponašanje javnosti bilo je suzdržano, a vlasti su uvele jake sigurnosne mjere.

Međutim, u Sarajevu, koje je izdržalo 44-mjesečnu opsadu od strane snaga Karadžićevih bosanskih Srba, nekoliko hiljada ljudi izašlo je na ulice da slavi.

Još jedan takav dan oprečnih reakcija mogao bi uslijediti sa hapšenjem Mladića.