11/06/2008
Za zemlje zapadnog Balkana, dublja regionalna integracija predstavlja stepenicu ka konačnom cilju članstva u EU, kaže se u izvještaju Svjetske banke od utorka.
(MIA - 11/06/08; Svjetska banka - 10/06/08)
![]() "Jako ekonomsko opravdanje za dublju integraciju u okviru zemalja zapadnog Balkana koje se daje u izvještaju će, za nadati se je, doprinijeti motivaciji za unaprjeđivanje regionalne stabilnosti," kaže Sanjay Kathuria, vodeći ekonomista Svjetske banke i glavni autor tog izvještaja. [Svjetska banka] |
Zemlje zapadnog Balkana mogu ostvariti brži napredak prema članstvu u EU dubljom integracijom u okviru samog regiona, kaže se u izvještaju Svjetske banke objavljenom u utorak (10. jun).
S obzirom na geografsku i kulturnu bliskost i druge posebne karakteristike, zemlje zapadnog Balkana posebno su pogodne za regionalnu integraciju, kažu iz Banke.
Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija su u različitim fazama u procesu pristupanja EU. Hrvatska je počela svoje pregovore o članstvu s Unijom 2005. godine, i mogla bi postati 28. punopravna članica bloka 2010. Makedonija, koja je također zvanično zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, nada se da će dobiti datum za otpočinjanje svojih pregovora o pristupanju do kraja ove godine.
Albanija, Crna Gora i Srbija potpisale su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s Unijom, čime su načinile prvi veliki korak ka konačnom članstvu. Bosna i Hercegovina (BiH) čeka na potpisivanje svog SAA 16. juna, a za Kosovo se očekuje da će otpočeti s tim procesom nakon rješavanja svojih statusnih pitanja.
Prema riječima Svjetske banke, zemlje zapadnog Balkana trebale bi ostvarivati integraciju unutar regiona jer je će za pristupanje većine njih trebati još određeno vrijeme.
"Na srednjoročnoj osnovi, regionalnom integracijom se može doprinijeti u osiguravanju direktnih stranih ulaganja (FDI) i izvoza, te time unaprijediti izgledi za održiv rast," kaže se u tom izvještaju. "Također, pošto se veliki dio procesa regionalnih integracija najbolje rješava ubrzavanjem usvajanja relevantnog unutrašnjeg prava EU, njime se u stvari može doprinijeti smanjivanju vremenskog perioda potrebnog za pristupanje."
Sve zemlje zapadnog Balkana su postpisnice sporazuma CEFTA iz 2006, kojim se liberalizuje trgovina u okviru regiona. Međutim, njihovi trgovinski odnosi sa EU rukovode se Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, u slučaju da ga je zemlja potpisala.
U slučaju zemalja koje još nisu obavile taj korak, EU daje dalekosežne trgovinske ustupke pod nazivom "samostalne trgovinske mjere do 2010".
Dubljom integracijom u okviru zemalja CEFTA-e, uključujući uspostavu jedinstvenog upravljanja punktovima na graničnim prijelazima, doprinijet će se razvoju većeg tržišta i poboljšanju kvaliteta usluga, što će pomoći u privlačenju toliko potrebnih FDI u region, kaže Banka.
Sve zemlje zapadnog Balkana osim Makedonije ostvarile su u protekloj deceniji stopu godišnjeg rasta veću od 5%, zapaža Banka, dodajući da se i stopa rasta u Makedoniji ubrzala od 2003.
Međutim, region se sad suočava s izazovima izmjena na međunarodnom i domaćem planu, sa smanjenim trgovinskim preferencama i povećanom izvoznom konkurencijom.
"U cilju smanjenja još uvijek visoke stope siromaštva i rada na pristupanju EU, zemlje zapadnog Balkana trebaju unaprijediti -- a onda i održavati -- svoju uspješnost u smislu ekonomskog rasta," kaže se u tom izvještaju.
Između ostalih koraka, njime se organi za donošenje politika pozivaju da se usmjere na razvoj ljudskog kapitala i na poduzimanje akcije u cilju izbjegavanja nestašice energije. Njime se također apelira na smanjenje cijena u sektoru telekomunikacija.