Izvještaj Vijeća Evrope o mjerama protiv pranja novca u Hrvatskoj

09/05/2008

Nekretnine i građevinarstvo su lake mete za one koji se bave pranjem novca, upozorava komisija Vijeća Evrope.

Nataša Radić za Southeast European Times iz Zagreba -- 09/05/08

"Hrvatska će učiniti sve što je neophodno u cilju usvajanja i provedbe evropskog pravnog okvira, posebno u predmetima borbe protiv pranja novca," izjavio je premijer Ivo Sanader. [Getty Images]

Ekspertna komisija Vijeća Evrope (VE) za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) objavila je svoj treći izvještaj procjene o Hrvatskoj. U njemu se ocjenjuje provedba međunarodnih i evropskih standarda u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Vlada je dobila detaljnu ocjenu stanja, u kojoj se diskutira o svakom pojedinačnom nalazu, uz predloženi smjer postupanja u oblastima gdje je ostvaren neodgovarajući napredak.

Prema ekspertima VE, u pravnom okviru Hrvatske nema konkretnih provedbenih mjera. "Postoji nedostatak efikasnosti i spremnost ući u trag korijenima 'prljavog novca', i kazniti one koji pokušavaju legalizirati nezakonito stečen novac", kaže se u tom izvještaju.

"Hrvatske vlasti ne obraćaju dovoljno pažnje na pranje novca, koje se koristi u različite svrhe," dodaje se u njemu. "Siva zona nekretnina i građevinarstva laka su meta takvih operacija. Iako su hrvatske institucije prije deset godina donijele zakone o borbi protiv pranja novca, došlo je do samo dva takva suđenja."

Kao mogući razlozi za dugačka odlaganja navode se dva faktora -- preopterećenje sudova i nestručnost. Međutim, "izgleda da se ti problemi mogu korigirati odgovarajućom obukom sudija i tužilaca", kažu autori.

Eksperti VE procjenjuju da je 2005. godine Hrvatska putem organiziranog kriminala izgubila 500.000 eura, a da je privredni kriminal uopće zemlju koštao nekih 170m eura.

Napori na razbijanju izvora odakle dolaze sredstva finansiranja terorista također su nedostatni, upozoravaju eksperti. "Hrvatska će morati učiniti više na zadovoljavajućem rješavanju pitanja finansiranja terorizma. Finansiranje terorizma je samo do vrlo ograničene mjere predviđeno kao poseban prekršaj, a i u preventivnom zakonu se sprječavanje finansiranja terorizma obrađuje na nedostatan način," kaže se u tom izvještaju.

Hrvatski mediji iznose izvještaje s dijelovima tog dokumenta, uz senzacionalne naslove u kojima se Hrvatska opisuje kao "sigurna luka za pranje novca". Vlada tek treba saopćiti službeni odgovor. Premijer Ivo Sanader međutim generalno kaže da će Hrvatska "učiniti sve što je neophodno u cilju usvajanja i provedbe evropskog pravnog okvira, posebno u predmetima borbe protiv pranja novca."