Tužilaštvo ICTY-a uložilo žalbu na oslobađajuću presudu Haradinaju

02/05/2008

Uloživši žalbe na dijelove oslobađajućih presuda trojici bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova, među kojima i bivšem kosovskom premijeru Ramushu Haradinaju, tužioci UN-a su u petak pozvali da im se ponovno sudi po šest tačaka optužbi za ratne zločine.

(AP, DPA, B92 - 02/05/08; AP, AFP, VOA, B92, Balkan Insight - 01/05/08; Reuters, BBC, SENSE, ICTY - 03/04/08)

Bivši premijer Kosova Ramush Haradinaj ulazi u sudnicu da bi saslušao svoju presudu, 3. aprila u Haškom tribunalu za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji . [Getty Images]

Tužioci UN-a su u petak (2. maja) uložili žalbe na dijelove oslobađajućih presuda bivšem kosovskom premijeru Ramushu Haradinaju i još dvojici bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

Mjesec dana nakon suđenja, oni su na suce Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) apelirali da ponovno otvori predmet po šest od 37 tačaka njihove optužnice za ratne zločine. Tužioci, koji su tražili po 25 godina zatvora za svakog od optuženih -- Haradinaja, Idriza Balaja i Lahija Brahimaja -- naveli su zastrašivanje svjedoka kao faktor u tom suđenju.

"U roku od narednih 75 dana slijedi prošireniji dokument; u njemu će se detaljno govoriti o svim tvrdnjama koje će tužba upotrijebiti," izjavila je u petak Olga Kavran, glasnogovornica glavnog tužioca za ratne zločine UN-a Sergea Brammertza, kako navodi beogradski B92.

Tročlano vijeće je 3. arila oslobodilo Haradinaja i Balaja svih optužbi, a Brahimaj je dobio kaznu od šest godina zatvora za mučenje i surovo postupanje.

Tužioci su trojku optužili za učešće između marta i septembra 1998. u zajedničkom krivičnom djelu, čiji je cilj bio osigurati potpunu kontrolu od strane OVK nad operativnom zonom Dukagjin. Oni su također ustvrdili da su u svrhu postizanja tog cilja Haradinaj i njegovi saradnici počinili niz ratnih zločina, među kojima ubijanje, nezakonito isečjevanje, mučenje i silovanje etničkih srpskih i romskih civila, kao i kosovskih Albanaca za koje se sumnjalo da sarađuju sa srpskim snagama.

Haradinaj, u to vrijeme glavni komandant snaga OVK u zoni Dukagjin, bio je premijer Kosova u martu 2005. kad je ICTY otpečatio njegovu optužnicu. On je odmah dao ostavku i dobrovoljno se predao Hagu.

Na kraju suđenja prošlog mjeseca, predsjedavajući sudac Alphons Orie naveo je da je tokom cijelog procesa bilo zastrašivanja svjedoka. Neki svjedoci odbili su svjedočiti. Od 81 ljudi koliko ih je dalo dokaze, 34 je imalo zaštićeni status.

Dokazni materijal koji je tužilaštvo dostavilo "nije uvijek omogućavao vijeću da zaključi da li je počinjen zločin i da li je OVK prema navodima učestvovala u tome," rekao je sudac.

Ta presuda naišla je na oštre kritike iz Beograda, gdje ju je premijer Vojislav Koštunica opisao kao "izrugivanje pravdi".

Kad je Brammertz nakon što je zamijenio Carlu Ponte posjetio Beograd, srbijanski predsjednik Boris Tadić izrazio je nadu da će se tužilaštvo UN-a žaliti na tu presudu.

"Moj ured trenutno proučava presudu na 300 stranica, da bi procijenio moguću osnovu za žalbu," rekao je pravnik iz Belgije.

Tužioci UN-a su, ukazao je Brammertz, izrazili nezadovoljstvo odlukom sudaca. Oni nisu mogli predstaviti sve svoje dokaze, jer je nekoliko svjedoka odbilo da se pojavi na sudu. Kavranova je u petak izjavila da za žalbu ne postoji rok, ali da bi proces odlučivanja "mogao trajati mjesecima ili više od godinu dana".