Anketa govori da su glasači u Srbiji polarizirani pred majske izbore

25/04/2008

Izgleda da se Srbija približava neizvjesnim rezultatima parlamentarnih izbora u maju, prema jednoj anketi objavljenoj u utorak, koja također pokazuje da su radikali u zemlji ispred njenih prozapadnih demokrata.

(Blic - 25/04/08; AP, AFP, DPA, AKI, Balkan Insight, B92 - 24/04/08)

Posmatrači vide majske izbore kao mogućnost biranja između uspostave čvršćih veza sa EU, što zagovara predsjednik Boris Tadić, ili zbližavanja s Rusijom. [Getty Images]

Ultranacionalistička stranka ispred je prozapadnih demokrata u periodu odmah pred prijevremene parlamentarne izbore u Srbiji 11. maja, ali nije vjerovatno da će ona osvojiti direktnu većinu, govori anketa objavljena u četvrtak (24. april).

Prema anketi kojom je obuhvaćeno 2.732 ispitanika, koju je proveo Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) između 14. i 20. aprila, Srpska radikalna stranka (SRS) bi prošle sedmice hipotetički bila pobijedila, nadmašivši proevropski blok koji predvodi Demokratska stranka (DS) predsjednika Borisa Tadića.

Iako anketari CeSID-a nisu dostavili niti postotke niti stopu greške, međunarodne novinske agencije smatraju da se ti rezultati prevode u podršku 36,5% birača za SRS,a 33,5% za DS.

Narodnjačka koalicija, koju predvodi Demokratska stranka Srbije odlazećeg premijera Vojislava Koštunice (DSS), bila bi s velikom razlikom na trećem mjestu, sa 12,5% glasova.

Dvije druge stranke -- Liberalno-demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića i Socijalistička partija Srbije (SPS) bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića -- vjerovatno će premašiti prag od 5% neophodan za ulazak u parlament.

Anketari vjeruju da će na izborima 11. maja glasati između 4,3 i 4,7 miliona od ukupno 6,723.762 registriranih glasača. Oni su također zapazili da se postotak Srbijanaca s pravom glasa koji redovno ostaju kod kuće i ne izlaze na birališta može uporediti s istim postotkom u drugim zemljama i da on iznosi 12% do 13%.

Vlada je raspisala nove izbore prošlog mjeseca nakon fatalnog raskola u vladajućoj koaliciji -- Koštunicine sve više nacionalističke DSS i prozapadnih DS i G17 Plus. Oni se nisu mogli složiti u vezi s budućom integracijom Srbije u EU, nakon što je većina njenih država članica priznala proglašenje nezavisnosti na Kosovu.

Srbijanski glasači su "krajnje polarizirani," izjavio je za AP anketar Srećko Mihajlović, izdvajajući odnose zemlje s EU kao glavni razlog.

Posmatrači tako vide majske izbore kao mogućnost biranja između kovanja užih veza s EU, što zagovara predsjednik Boris Tadić, ili mjesto toga prigrljivanja Rusije, što preferira SRS.

Međutim, pošto ni SRS ni DS vjerovatno neće imati direktnu većinu nakon glasanja narednog mjeseca, koja god stranka bude okupila većinu morat će se dodvoravati koalicionim partnerima, gdje se kao mogući izbor vide Koštunica i Socijalisti.

Na taj način bi lider DSS-a ponovno bio jezičak na vagi kad je u pitanju vlast, što mu je u zadnje vrijeme česta uloga.

S obzirom na kontinuirane razmirice između DS-a i DSS-a, analitičari smatraju da nova koalicija Tadića i Koštunice nije vjerovatna. Oni kažu da je najvjerovatniji scenario taj da će se DSS udružiti sa SRS-om, a da će SPS možda postati najmanji koalicioni partner.

Takav savez mogao bi kontrolirati 138 od ukupno 250 mjesta u novom parlamentu, kaže agencija DPA.

Ako se vlada ne formira, morali bi se održati novi izbori i obnovio bi se politički zastoj, što bi oštetilo ekonomiju Srbije. To bi također otežalo, ako ne i onemogućilo, poduzimanje bilo kakvih konkretnih koraka ka integraciji u EU.

Zapad, zabrinut da bi se zemlja mogla ili vratiti nazad u ultranacionalizam ili zapeti u stagnaciji, pokušao je pružiti Srbiji nadu o evropskoj budućnosti. Međutim, ta uvjeravanja su isto tako balansirana stalnim insistiranjem da Beograd mora izručiti odbjegle optuženike za ratne zločine, među kojima i bivšeg generala bosanskih Srba Ratka Mladića.

U četvrtak, ministar vanjskih poslova Holandije -- koja čvrsto insistira na izručenjima kao na preduslovu za dalji napredak ka integraciji -- rekao je da bi njegova zemlja mogla biti voljna da pokaže fleksibilnost po tom pitanju.

"Želimo jasno reći da nemamo ništa protiv Srbije," izjavio je u parlamentu ministar vanjskih poslova Maxime Verhagen, tvrdeći da bi pobjedom krajnje desnice u Srbiji bilo čak i manje vjerovatno da će Mladić ikad izaći pred lice pravde. "Želim potražiti kreativno rješenje za tu dilemu."