Albanija i Hrvatska dobile zeleno svjetlo od NATO-a, Makedonija za sad izostavljena

04/04/2008

Dvije od tri članice Jadranske povelje uspješno su okončale svoju put ka članstvu u NATO-u, dok treća mora riješiti svoj spor oko naziva s Grčkom.

Jonilda Koci i Nataša Radić za Southeast European Times iz Tirane - 04/04/08

Generalni sekretar NATO-a Jaap de Hoop Scheffer (u sredini), stoji pokraj albanskog predsjednika Bamira Topija (lijevo) i hrvatskog predsjednika Stipe Mesića (desno) na samitu NATO-a u Bukureštu u četvrtak (3. april). [Getty Images]

Dvije zemlja zapadnog Balkana dobile su poziv za članstvo u NATO-u na samitu Alijanse u Bukureštu, a trećoj je kandidatura stavljena na led zbog spora s Grčkom.

Lideri Albanije, Hrvatske i Makedonije stigli su svi na samit s velikim nadanjima. Tim trima zemljama, potpisnicama sporazuma o saradnji poznatog pod nazivom Jadranska povelja, rečeno je da su ispunile kriterije za pristupanje.

Grčka je međutim zaprijetila da će upotrijebiti svoje pravo na veto u cilju blokiranja poziva Makedoniji ukoliko se ne riješi njihov dugogodišnji spor oko naziva. U zadnjem pokušaju pregovora rješenje nije nađeno, a delegacija iz Skoplja je u četvrtak nakon što nije dobila poziv napustila samit.

"Neophodno je budemo s našim narodom. Ovo je teško vrijeme za jednu malu zemlju," izjavio je ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski novinarima, potvrdivši da se delegacija vraća kući.

Kad su međutim u pitanju Albanija i Hrvatska, priča na samitu u Bukureštu 2008. sasvim je drugačija. "Ovo je čudo", izjavio je albanski premijer Sali Berisha. "Svojom odlukom ste nam ukazali veliko povjerenje. Ja bih htio danas pred vama položiti svečanu zakletvu da ćemo mi to povjerenje vrednovati, prije svega, kao veliku odgovornost za moju zemlju."

Albanski predsjednik Bamir Topi je to opisao kao jedan od najvažnijih događaja u historiji svoje zemlje i obećao je pomoć i drugim zemljama u regionu koje se nadaju članstvu. "Albanija će podržati integraciju Republike Kosovo, a bit će spremna ponuditi i pojedinačne doprinose u okviru politike NATO-a i EU i za integraciju Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije," rekao je on.

Opozicioni lider Edi Rama također je bio euforičan. "Poziv na pridruživanje NATO-u predstavlja znak novog dana za Albaniju," izjavio je on na pres-konferenciji. Članstvo predstavlja "uspjeh albanskih građana, istovremeno ono sobom nosi novi teret odgovornosti za albansku politiku," dodao je on.

Na ulicama Tirane počela su slavlja nekoliko minuta nakon što je NATO formalno pozvao Albaniju u članstvo. Zastave NATO-a i Albanije podignute su jedna uz drugu ispred državnih institucija i parlamenta. Kolone vozila, kroz čije prozore su ljudi nosili zastave NATO-a i Albanije kružile su gradom, a zakazana je i službena ulična zabava.

U međuvremenu, lideri Hrvatske, druge zemlje Jadranske povelje kojoj je ponuđeno članstvo, pozdravili su tu odluku kao potvrdu reformskih napora.

"Ovaj poziv predstavlja ostvarenje jednog od dva najvažnija strateška cilja hrvatske vanjske politike," izjavio je premijer Ivo Sanader. Drugi cilj je članstvo u EU.

NATO ima važnost bez presedana kad je u pitanju ostvarivanje mira i sigurnosti, rekao je Sanader, čija se administracija s vremena na vrijeme morala truditi pridobije podršku javnosti za pridruživanje Alijansi. "Naš put prema NATO-u nije bio lak, ali naše iskustvo pokazuje da su napori vrijedni njega."

"Ovaj poziv predstavlja jasan signal za cijeli region," rekao je Sanader. "Članstvo u NATO-u predstavlja krunu napora jedne generacije na vraćanju Hrvatske u porodicu zapadne demokratije."

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić rekao je da poziv smatra simbolom posla koji je dobro urađen. "Želimo biti aktivna članica demokratskog svijeta. Bit ćemo odgovorna članica NATO-a koja će doprinositi Alijansi," rekao je on.

Američki predsjednik George W. Bush, koji je sa samita u Bukureštu otputovao u Zagreb, pohvalio je Hrvatsku za reforme koje je ostvarila i pozdravio odluku Alijanse da Hrvatskoj ponudi članstvo.