Trupe EUFOR-a upale u porodične kuće Karadžićevih

28/03/2008

Mirovnjaci EUFOR-a upali su u četvrtak u kuće porodice i jednog susjeda odbjeglog ratnog zločinca, bosanskog Srbina Radovana Karadžića, u potrazi za informacijama o tome gdje se on nalazi.

(Blic - 28/03/08; AFP, Reuters, AP, DPA, BBC, Balkan Insight, EUFOR, B92 - 27/03/08; B92 - 26/03/08; Reuters - 07/03/08; BBC - 06/03/08)

Mirovnjaci EU obavili su rani jutarnji upad u kuće žene i kćerke Radovana Karadžića, kao i u kuću jednog njegovog susjeda. [Getty Images]

Mirovnjaci EU u Bosni i Hercegovini (BiH) izvršili su u četvrtak (27. marta) upad u kuće članova porodice i jednog susjeda bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, u pokušaju da nađu tragove o tome gdje se nalazi taj najtraženiji osumnjičenik za ratne zločine.

Operacija je pokrenuta prije zore, istovremenim pretresima u kućama supruge bjegunca Ljiljane Zelen Karadžić, njegove kćerke Sonje Karadžić Jovićević, i Smiljke Popov, za koju se smatra da pripada mreži pristalica koji pomažu ratnom lideru u izbjegavanju pravde. Svi žive u gradu Palama, 16km jugoistočno od Sarajeva.

"Svrha operacije je da se nađu materijali i informacije kojima bi se Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) moglo pomoći u tekućoj potrazi za licima optuženim za ratne zločine," rekao je glasnogovornik EUFOR-a Phillip Treloar. "Mi vršimo pritisak na mreže za koje se smatra da su umiješane u zaštitu tih lica."

Tokom upada, koje su podržale snage NATO-a u BiH, mirovnjaci su pronašli "stavke od interesa" koje će se pregledati, izjavio je Treloar. Podršku je pružila i policija bosanskih Srba.

Ranije u toku mjeseca, lokalne snage pretražile su kuće bivših Karadžićevih tjelohranitelja Nebojše Čavkića i Vlatka Lopatića, za koje se sumnja da su mu pomogli u izbjegavanju hapšenja. Među zaplijenjenim predmetima su bili kompjuteri, mobilni telefoni i SIM kartice.

Operacija u četvrtak provedena je na zahtjev ICTY-a, koji je svoju prvu zajedničku optužnicu protiv Karadžića i bivšeg vojnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića objavio 1995.

Obojica njih optuženi su za učešće u nizu ratnih zločina počinjenih tokom sukoba iz perioda 1992-1995. u BiH. Oni su optuženi i za genocid, na osnovu srebreničkog masakra iz jula 1995. nad i do 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka, te za 43-mjesečnu opsadu Sarajeva, u kojoj je poginulo približno 11.000 ljudi.

Karadžić se dao u bijeg 1996. Generalno se smatra da se on kreće između Republike Srpske, Srbije i Crne Gore.

Tokom svoje posjete BiH od 7. marta, Serge Brammertz, koji je u januaru na mjestu glavnog tužioca UN-a zamijenio Carlu del Ponte, pozvao je na hapšenje Karadžića i Mladića.

Oni su na vrhu liste četvorice preostalih osumnjičenih koje još uvijek traži ICTY. Dvojica ostalih su bivši šef sigurnosti bosanskih Srba Stojan Župljanin, te Goran Hadžić, politički lider optužen za ratne zločine počinjene tokom sukoba iz perioda 1991-1995. u Hrvatskoj.

Postupajući po dojavi, policija Srbije je u srijedu upala u jednu kuću u gradu Nišu na jugu zemlje, u sklopu "sveobuhvatne potrage" za Župljaninom, ali nije uspjela uhapsiti tog bjegunca. Zvaničnici vjeruju da je njemu za tu operaciju dojavljeno.

Rasim Ljajić, šef vijeća Srbije za saradnju s ICTY-jem, te glavni tužilac Srbije za ratne zločine Vladimir Vukčević obojica su potvrdili da su tragovi nađeni tokom upada pokazali da je Župljanin bio tamo.