Hrvatska predsjedava UN-ovim Komitetom za borbu protiv terorizma

08/01/2008

Hrvatski diplomati smatraju da je njihov mandat u Vijeću sigurnosti krajnje izazovan i važan. Pored toga, Hrvatska je predsjedavajuća jednog od najtežih ali najistaknutijih tijela, Komiteta za borbu protiv terorizma.

Nataša Radić za Southeast European Times iz Zagreba -- 08/01/08

Hrvatska će ostati u vijeću do 2009. [Arhiva]

Hrvatska je ovog mjeseca započela svoj mandat kao nova nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Nestalne članice imaju dvogodišnji mandat, što znači da će Hrvatska ostati članica do kraja 2009. Zemlja ima dodatnu odgovornost kao predsjedavajuća UN-ovog ad-hok Komiteta za borbu protiv terorizma (CTC).

Diplomatski tim hrvatske ambasadorice pri UN-u Mirjane Mladineo spreman je da se suoči s oba ta izazova. U sljedeće dvije godine, dok u Vijeću sjedi hrvatski diplomatski predstavnik, uspostavljeno je specijalno diplomatsko radno tijelo za olakšavanje komunikacije i procesa odlučivanja.

Članstvo u Vijeću sigurnosti vrlo je važan i izazovan zadatak za hrvatski diplomatski kor.

Kao mlada demokratska i ratom razorena zemlja tokom 1990-tih godina, Hrvatska je često bila na dnevnom redu Vijeća. Sad, umjesto da bude predmet rasprave, Hrvatska će igrati aktivnu ulogu u međunarodnoj diplomatiji.

CTC je relativno nov komitet i predsjedavanje njime predstavljat će za Hrvatsku priliku da se istakne. Komitet je formiran nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. Vijeće sigurnosti je jednoglasno usvojilo rezoluciju 1373, kojom se sve države obavezuju "da krivičnim djelom proglase pružanje pomoći u terorističkim aktivnostima, da uskraćuju finansijsku pomoć i sklonište teroristima i da razmjenjuju informacije o grupama koje planiraju terorističke napade".

15-člani CTC osnovan je radi praćenja provedbe te rezolucije. Iako je cilj CTC-a povećavanje kapaciteta država u borbi protiv terorizma, on ne može uvoditi sankcije, niti on vodi listu budnosti u vezi s terorističkim organizacijama i pojedincima.

CTC ima zadatak da osigura da svaka država poštiva zatjeve Vijeća u smislu zaustavljanja terorističke aktivnosti kao i zadatak da utvrđuje slabosti u kapacitetima zemalja u tom smislu. Ako države nemaju zakone, sredstva ili personal za borbu protiv terorizma, CTC je zadužen da im pomogne u rješavanju njihovih nedostataka.

Ako međutim CTC utvrdi da ne postoji politička volja za zaustavljanje terorizma, on omogućava Vijeću sigurnosti da odluči koje su odgovarajuće mjere u cilju osiguravanja ispunjavanja zadataka iz Rezolucije 1373. za države za koje se utvrdi da ih ne poštuju.

Prema dnevnom redu Vijeća sigurnosti za 2008. godinu, u glavnoj žiži će i dalje biti Bliski Istok i Afrika. Pažljivo će se pratiti stanje u Iranu, Iraku i Afganistanu, a obratit će se pažnja i na centralnu Aziju ako situacija u Pakistanu postane opasna.

Na dnevnom redu Vijeća će biti i pitanja ratnih zločina, pošto se mandat haškog tribunala približava kraju, posebno ako dva najtraženija osumnjičenika za ratne zločine, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, i dalje ostanu na slobodi.