11/12/2007
Najnoviji snimak Osame bin Ladena nije izazvao puno interesovanja na Balkanu, a većina to smatra problemom zapadne Evrope i Sjedinjenih Država.
Ayhan Simsek za Southeast European Times – 11/12/07
![]() U novembru 2003, teroristi povezani s al-Kaidom izvršili su bombaške napade na četiri lokacije u Istambulu. [Getty Images] |
Osama bin Laden usmjerio je svoje najnovije prijetnje prema evropskim zemljama, posebno onima koje sarađuju sa Sjedinjenim Državama u njihovom globalnom ratu protiv terorizma. Na snimku objavljenom krajem prošlog mjeseca, lider al-Kaide izjavio je da namjerava poslati "poruku narodima Evrope".
Međutim, na jednom dijelu kontinenta -- jugoistočnoj Evropi -- njegove riječi nisu privukle mnogo pažnje. Vlade nisu imale službenih reakcija, a lokalni štampani mediji i politički analitičari tretirali su tu priču kao da ona nema puno veze s tim regionom.
Snimak nije izazvao interesa čak ni u Turskoj, gdje su operativci povezani s al-Kaidom prije četiri godine izvršili smrtonosne napade. Pošto su Turci trenutno preokupirani nasiljem kurdskih ekstremista i prekograničnom operacijom na sjever Iraka, u javnosti su uminule zabrinutosti zbog bin Ladena i njegove globalne terorističke mreže. Raspoloženje protiv SAD je jako, a problemi u procesu pristupanja EU udaljili su zemlju i od Evrope.
Turska vlada uzdržala se od bilo kakvog javnog komentara o tom snimku. Mediji u zemlji tretirali su ga kao međunarodno pitanje od zabrinutosti uglavnom za Zapad.
Turski dnevnik s najvećim tiražom Hurriyet pustio je kratku priču u svojim stranim vijestima, ali nije naglasio nikakvu potencijalnu prijetnju po Tursku.
Drugi mediji posvetili su toj priči malo pažnje, dijelom zbog toga što su naslovima dominirali drugi događaji. 29. novembra, jedan dan nakon objavljivanja tog snimka, srušio se jedan avion na domaćim linijama, u kome je poginulo svih 57 lica. Narednog dana, turska vojska krenula je na teroriste Kurdistanske radničke partije (PKK) bazirane na sjeveru Iraka.
Novi snimak bin Ladena predstavlja njegovo peto saopćenje za javnost ove godine. U njemu on je apelovao na narode u evropskim zemljama da izvrše pritisak na svoje vlade u cilju okončanja vojne saradnje sa Sjedinjenim Državama.
On je optužio nekoliko aktuelnih i bivših evropskih lidera -- među kojima i aktuelnog britanskog premijera Gordona Browna i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja -- da se nalaze "u sjeni Bijele kuće".
Nekoliko zemalja jugoistočne Evrope učestvuje u operaciji koju predvode SAD u Iraku, u NATO-vim Međunarodnim sigurnosnim snagama u Afhanistanu (ISAF), ili u oba ta segmenta, zbog čega one predstavljaju potencijalne mete.
Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Makedonija, a i Rumunija imaju kontingente u Iraku.
Bugarska, Hrvatska, Grčka, Makedonija, Rumunija i Turska u sklopu su ISAF-a.
Jugoistočna Evropa također je mjesto regrutacije za al-Kaidu, a grupa ide na to da iskoristi vjerske podjele koje su potpirile balkanske sukobe iz 1990-tih.
U Bosni i Hercegovini, mudžahedinski borci povezani s al-Kaidom pridružili su se Bosanskoj armiji u borbi protiv snaga bosanskih Srba. Postoje izvještaji i o aktivnosti al-Kaide na Kosovu.
Međutim, Turska je ta koja ima najsmrtonosnije iskustvo s terorizmom koji vrši ta grupa.
U novembru 2003, bombaši su izvršili napade na dvije sinagoge, na generalni britanski konzulat, te na HSBC banku. Ubijeno je najmanje 60 lica. Uhvaćeni osumnjičeni su izjavili da su postupali po direktnim nalozima samog bin Ladena, te da su prije toga bili u Afganistanu gdje su se obučavali i planirali napade.
Bin Laden je želio da grupa napadne interese SAD, posebno vojnu bazu u Incirliku, izjavili su osumnjičeni, kako navode mediji. Međutim, prvobitne mete pokazale su se preteškima za napad i grupa se morala zadovoljiti osjetljivijim lokacijama. Na kraju su većina žrtava bili Turci.
Uprkos očiglednom smanjenju interesa u javnosti, turski analitičari kažu da policijski i sigurnosni zvaničnici još uvijek zaozbiljno uzimaju prijetnju od al-Kaide i da pomno prate njene pristalice.