Srbija i EU potpisale sporazum o pomoći u iznosu od milijardu eura

30/11/2007

Prema sporazumu potpisanom u četvrtak, Srbija će tokom narednih pet godina od EU dobiti milijardu eura nepovratne predprijemne pomoći.

(Blic - 30/11/07; Reuters, Beta, B92, BIRN, Vlada Srbije - 29/11/07)

Zamjenik premijera Srbije Božidar Đelić (sredina, s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem (lijevo) i evropskim povjerenikom za proširenje Ollijem Rehnom) parafirao je 7. novembra u Briselu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. [Getty Images]

Srbija će u narednih pet godina dobiti nepovratne pomoći od EU u iznosu od 1 milijardu eura, u skladu sa sporazumom potpisanim u četvrtak (29. novembar) u Beogradu.

Ta sredstva, koja će biti stavljena na raspolaganje u okviru Instrumenta za predprijemnu pomoć (IPA) ovog 27-članog bloka, predstavljat će podršku za reformske napore Srbije na njenom putu ka evropskim integracijama.

Zamjenik premijera Božidar Đelić i direktor za zapadni Balkan Evropske komisije (EK) Pierre Mirel potpisli su sporazum manje od mjesec dana nakon što je Srbija parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU.

"Idemo ka Evropi jer je to naš cilj, a i zato što je to način da unaprijedimo svoj sistem i život svojih građana," izjavio je Đelić na toj svečanosti, naglašavajući da je pomoć koja se predviđa tim ugovorom najveća koju je njegova zemlja ikad dobila.

Veliki dio tog novca, objasnio je on, ići će na podršku mjerama koje za cilj imaju jačanje društveno-ekonomskog razvoja Srbije. Ostatak će se iskoristiti za izgradnju institucija, javnu upravu, pravosudnu i reformu policije, kao i za inicijative za regionalnu saradnju.

Iznos "nije zanemariv", izjavio je novinarima Mirel, kako navodi Balkanska mreža istraživačkog novinarstva (BIRN). On je ukazao da ga Srbija "neće morati vratiti".

"To je naznaka da EU želi da Srbija bude njena članica, da joj pomažemo i da ćemo pomagati i u narednim godinama," rekao je on. Sporazum od četvrtka, dodao je on, predstavljao je treći korak koji je Srbija preduzela ka izgradnji užih veza s EU, od parafiranja SAA 7. novembra i potpisivanja sporazuma o ublažavanju viza.

Beograd se nada da će SAA potpisati početkom naredne godine i time okončati svoj prvi veliki korak ka konačnom članstvu u bloku.

Međutim, EU je jasno stavila do znanja da nije vjerovatno da će do toga doći dok Beograd ne uhapsi bivšeg komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, jednog od preostale četverice optuženika koje još uvijek traži tribunal UN-a za ratne zločine u Hagu.

"Puna saradnja s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju predstavlja i dalje neophodan uslov za potpisivanje ovog SAA," izjavio je 7. novembra evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn.

Govoreći nakon potpisivanja sporazuma o pomoći na Trećoj nacionalnoj konferenciji o smanjenju nivoa siromaštva u četvrtak u Beogradu, Đelić je naglasio da ta pomoć nije politički uslovljena, niti je vezana za budući status Kosova.

IPA obuhvata kandidatkinje za EU Hrvatsku, Makedoniju i Tursku, te potencijalne kandidatkinje Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, uključujući Kosovo. Prepristupna pomoć koju je Unija odvojila za sve te zemlje u periodu 2007-2013. iznosi ukupno 11,5 milijardi eura.

Tokom proteklih sedam godina, nakon pada režima Slobodana Miloševića u oktobru 2000, Srbija je dobila preko 5 milijardi eura pomoći i preferencijalnih kredita od zemalja članica EU, od kojih je jedan dio iskorišten za programe i reforme u socijalnom sektoru.

Siromaštvo i nezaposlenost su jedan od glavnih društvenih izazova s kojima se Srbija danas suočava. Skoro pola miliona Srba još uvijek živi ispod apsolutne granice siromaštva, dok je stopa nezaposlenosti među najvišima u Evropi, na nivou od 21,6%, rekao je Đelić u četvrtak.