Pitanje naziva Makedonije još uvijek kamen spoticanja

13/11/2007

S članstvom u NATO-u pod znakom pitanja, Grčka i Makedonija su ponovo pod pritiskom da riješe svoj spor.

Goran Trajkov za Southeast European Times iz Skoplja - 13/11/07

(S lijeva) Posrednik UN-a Matthew Nimitz, makedonski ambasador Nikola Dimitrov, ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski, premijer Nikola Gruevski i predsjednik Branko Crvenkovski na sastanku u Skoplju. [Tomislav Georgiev]

Pošto se Makedonija nada pozivu u NATO u 2008. godini, a Grčka prijeti da će ga blokirati, postoje hitni razlozi za rješavanje njihovog decenijama dugog spora oko naziva. Međutim, izaslanik UN-a Matthew Nimitz -- koji posreduje u pregovorima između dvaju strana -- još uvijek se suočava sa zadatkom sličnim onom Sizifa, kralja iz legende na koga je bačena kletva da mora cijelu vječnost uzbrdo gurati veliku stijenu.

Obje zemlje pokazale su se čvrstim pregovaračima, gdje je Grčka spremna vršiti svoju ovlast u okviru EU i NATO-a, a njena susjeda se u vršenju pritiska na Atinu oslanja na to da će dobiti priznanje dovoljnog broja zemalja na međunarodnom nivou.

Krajem prošle sedmice, makedonski premijer Nikola Gruevski odsječno je odbio ideju "dvostrukog naziva", po kom bi zemlja zadržala svoj ustavni naziv, ali bi na međunarodnom nivou koristila drugi.

Svako drugo ime osim naziva Republika Makedonija -- datog u ustavu -- neprihvatljivo je, rekao je Gruevski.

Zamisao o dvostrukom nazivu uključena je u novi paket prijedloga koji je početkom mjeseca predstavio Nimitz. Premijer je izjavio da, iako u dokumentu ima dobrih stavki, ostale predstavljaju problem za Skoplje.

"Ima jedna stavka koja je definitivno za nas neprihvatljiva, a u kojoj se kaže da Republika Makedonija treba za međunarodnu upotrebu prihvatiti naziv koji nije ustavni naziv Republike Makedonije," izjavio je on, kako navodi agencija Maxfax.

Prije toga su makedonski lideri izdali saopćenje u kome se protive bilo kakvoj promjeni naziva, čak i ako to znači osporavanje ulaska u NATO. Vladajuća stranka VMRO, njena saveznica Demokratska stranka Albanaca i opozicioni Socijaldemokrati pokazali su se na jedinstvenom frontu po tom pitanju. Ankete pokazuju ogromno, skoro 100%-tno protivljenje novom nazivu za međunarodnu upotrebu.

Grčka međutim tvrdi da naziv "Makedonija" implicira potraživanja prema grčkoj teritoriji i da se njime krivi historija. Prema grčkom dnevniku Kathimerini, Atina signalizira da bi prihvatila složeni naziv -- poput Nove Makedonije ili Gornje Makedonije -- kojim se zemlja jasno odvaja od grčke pokrajine Makedonije.

Grčki diplomati su već podijelili prijedloge u tom smislu članovima Vijeća sigurnosti UN-a, NATO-a i EU, kaže Kathimerini.

"Grčka želi riješiti problem -- ona čini iskren napor u tom smjeru," izjavio je Nimitz u intervjuu za taj list.

Prema riječima Denka Malevskog, bivšeg ministra vanjskih poslova Makedonije i ambasadora pri UN-u, Grčka "želi brzo rješenje i pribojava se komplikacija nakon priznanja ustavnog naziva Republike Makedonije od strane Kanade" i drugih država.

Međutim, dodao je on, zbog političke situacije u Makedoniji i Grčkoj, takvo rješenje teško je postići.

Aktuelni ministar vanjskih poslova Antonio Milošoski se u međuvremenu nada da će "Grčka dati prednost regionalnim prioritetima. Rješenje spora oko naziva predstavlja faktor naše stabilnosti, a naša stabilnost od koristi je za Republiku Grčku," kaže on.