Novi Zeleni pojas u Bukureštu trebao bi smanjiti zagađenje zraka

29/10/2007

Nakon višegodišnjeg stalnog ogoljavanja šuma oko glavnog grada Rumunije, vlasti ozbiljno uzimaju ekološka upozorenja i planiraju oko Bukurešta izgraditi Zeleni pojas.

Paul Ciocoiu iz Bukurešta za Southeast European Times - 29/10/07

Bukurešt se može pohvaliti sa samo 25% šumskog zemljišta koje je imao 1989. [Getty Images]

Bukurešt je tokom protekle dvije decenije pretrpio teško ogoljavanje šuma, što je rezultiralo sve većom zagađenošću vazduha. Sad se općinske vlasti nadaju da će taj trend okrenuti u drugom pravcu, sadnjom drveća u sedam sela oko grada, čime će biti stvoren Zeleni pojas.

"Namjeravamo posaditi 200.000 novih stabala," rekao je gradonačelnik Adriean Videanu, procjenjujući troškove na iznos od 5 do 10 miliona eura.

Taj projekat, koji je preporučilo ministarstvo poljoprivrede, provodi se tokom šestogodišnjeg perioda. Pored poboljšanja kvaliteta zraka u glavnom gradu, tim projektom će se doprinijeti kontroli neplaniranog urbanog širenja, obezbijediti prostor za rekreaciju i očuvati pejsaž.

Prema riječima stručnjaka, u Bukureštu je tokom proteklih 17 godina posječeno skoro milion stabala, a u susjednim oblastima još dva miliona. Nakon zbacivanja komunizma, veliki dijelovi šumskog zemljišta vraćeni su privatnim vlasnicima, koji su odlučili da ih pretvore u poljoprivredno zemljište. Zbog toga se Bukurešt može pohvaliti sa samo 25% šumskog zemljišta koje je imao 1989.

Utjecaj na zdravlje je ozbiljan. Prema podacima Udruženja stručnjaka za okoliš (AEM), količina prašine u Bukureštu iznosi 260 do 280 tona po km2, dok je ta zapremina u drugim prijestonicama Evrope -- od kojih su neke mnogo veće -- neke dvije tone po km.

Zeleni prostori pružaju "barijeru od prašine, pročišćavaju zrak i smanjuju akustično zagađenje" kaže potpredsjednik AEM-a Florin Vasiliu. "Oni u isto vrijeme doprinose u održavanju temperaturnih razlika između godišnjih doba, dana i noći."

Kako izvještava grupa Eco-Civica, od razloga vezanih za zagađenost godišnje umire nekih 10.000 stanovnika.

Eksperti gradske skupštine počeli su s popisivanjem stabala u Bukureštu, za koje se procjenjuje da ih ima ukupno nekih 1,5 milion. Stara i oboljela stabla bit će posječena i zamijenjena mladicama.

Skoro milion stabala u Bukureštu staro je preko 30 godina, te postoji rizik da ih oluje iščupaju iz korijena, što predstavlja još jednu prijetnju, kaže Videanu.