Studija utvrdila da su prednosti za Hrvatsku od pridruživanja EU veće od troškova

11/09/2007

Članstvo u EU za Hrvatsku neće biti jeftino. Međutim, javnost može očekivati bolje plaće i više radnih mjesta, predviđa se u izvještaju.

Nataša Radić za Southeast European Times iz Zagreba –11/09/07

Hrvatska se nada da će 2009. dobiti poziv za stupanje u EU. [AFP]

Prema jednom izvještaju sa Ekonomskog instituta u Zagrebu, članstvo u EU će Hrvatsku godišnje koštati 1,6 milijardi eura. U isto vrijeme, građanstvo će odmah osjetiti prednosti evropskih integracija, u obliku viših plaća i smanjenja nezaposlenosti.

Ova analiza na 1500 stranica, objavljena tokom ljeta, daje detalje o vjerovatnom ekonomskom utjecaju pridruživanja bloku. U njoj se predviđa viši životni standard i jačanje glavnih privrednih grana -- posebno trgovine i turizma -- već 2009, kad se Hrvatska nada da će dobiti poziv.

Prema toj studiji, stopa nezaposlenosti će sa sadašnjih 16% nakon pristupanja opasti na 10%. BDP zemlje će porasti, kao i sveukupni ekonomski rast. Nacionalna valuta ostat će stabilna, povećat će se priliv direktnih stranih ulaganja, a cijene će ostati stabilne, uz maksimalno povećanje od 1,4%.

Hrvati će zarađivati više i trošiti više, ali hrana, odjeća, kućanske potrepštine i stambeni smještaj neće poskupjeti, nalazi su ove studije. Međutim, ljetnjikovci na obali su izuzetak. Očekuje se da će se liberalizacijom tržišta nekretnina njihove cijene povećati.

Studije poput ove provele su i druge članice EU upravo pred konačnu rundu pregovora s Briselom, kaže šefica instituta Sandra Švaljek. Kao uzor ovom hrvatskom izvještaju je posebno služila studija provedena u Poljskoj.

Neke od prednosti pridruživanju EU mogu se vidjeti već sad, tokom procesa pristupanja, kaže glavni pregovorač Hrvatske s EU Vladimir Drobnjak. Članstvo neće samo donijeti bolji životni standard i veće plaće, nego će pružiti i dodatnu vrijednost političkoj i društvenoj strukturi Hrvatske. "Ta vrijednost je nemjerljiva," kaže Drobnjak.

Iako je sveukupna slika ružičasta, u izvještaju se priznaje da će se neki sektori susresti s izazovima. To su između ostalih poljoprivredna i ribolovna industrija. Nakon pristupanja bit će ukinute državne dotacije, a sredstva EU će morati biti dovoljna da bi hrvatska poljoprivreda bila konkurentna na tržištu EU.

Bit će neophodne reforme. Država je već pripremila poljoprivrednu strategiju u cilju lakše tranzicije na integralno tržište EU, s nacionalnim kvotama za svaki proizvod.