Vlada Srbije obilježila 100 dana u uredu

29/08/2007

Nova administracija je uhapsila navodne ratne zločince i švercere cigareta, ponovno pokrenula pregovore s EU, i oštro se protivi nezavisnosti Kosova. Međutim, životni standard je još uvijek nizak.

Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda – 29/08/07

Premijer Vojislav Koštunica izjavio je da su glavni zadaci vlade saradnja s Haškim tribunalom, nastavak procesa evropskih integracija, suzbijanje kriminala i korupcije, te podizanje životnog standarda. [Getty Images]

Aktuelna vlada Srbije u uredu je od 15. maja. Ona je formirana četiri mjeseca nakon izbora, nakon oduženih pregovora među takozvanim "demokratskim blokom" - Demokratskom partijom (DP) predsjednika Borisa Tadića, Demokratskom strankom Srbije premijera Vojislava Koštunice i G17 Plus. Koštunica je preuzeo mjesto premijera po drugi put, ali većina mjesta u kabinetu je otišlo DP-u, najjačoj članici vladajuće koalicije.

Kad je vlada stupila na vlast, Koštunica je izjavio kako su njena tri glavna zadatka saradnja s Haškim tribunalom, nastavak procesa evropskih integracija, smanjenje kriminala i korupcije, te povećanje životnog standarda. Do sad je ona postigla neke od tih ciljeva.

Kratko nakon formiranja novog kabineta, dva bjegunca koja su tražili UN-ovi tužioci uhapšena su i izručena Hagu. Bivši oficir vojske bosanskih Srba Zdravko Tolimir uhapšen je u Republici Srpskoj, dok je bivši komandant srbijanske policije Vlastimir Đorđević uhapšen u Crnoj Gori. Snage bezbjednosti Srbije pružile su pomoć u oba hapšenja.

Zauzvrat, EU je obnovila pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa Srbijom 13. juna. Pregovori su bili obustavljeni u maju 2006. zbog nesaradnje Beograda s tribunalom -- posebno zbog neizručenja bivšeg vojnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića.

Konačna runda pregovora trebala bi se održati u septembru, ali puna saradnja s tribunalom još uvijek predstavlja uslov za potpisivanje SAA. Za sad je Mladić još uvijek u bijegu.

Prvih 100 dana vlade također su obilježeni hapšenjem osumnjičenih za šverc cigaretama iz 1990-tih. Dva ključna osumnjičenika koji su još uvijek na slobodi su udovica i sin bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića.

Do sada je ostvaren mali napredak u unaprjeđivanju životnog standarda. Bojeći se inflacije, Narodna banka Srbije morala je uvesti stroge mjere koje su komercijalne banke u Srbiji kritizirale. Cijene stambenog smještaja, struje, hljeba i mlijeka su porasle, izvršivši dalji pritisak na domaćinstva u zemlji gdje prosječna mjesečna plaća iznosi 300 eura. Kašnjenje u formiranju vlade nakon izbora je Srbiju skupo koštalo. Zbog političkih previranja -- među kojima je bio i kratki mandat ultranacionaliste Tomislava Nikolića kao predsjedavajućeg skupštine -- strana ulaganja su naglo opala i očekuje se da će biti mnogo niža od prošlogodišnje cifre od 3 milijarde eura.

Ali na diplomatskom frontu, Koštuničina administracija može prikazati uspjeh. Uz pomoć Rusije, članice Vijeća sigurnosti UN-a, ona je uspjela odstraniti nacrt rezolucije zasnovan na planu statusa koji je iznio bivši izaslanik UN-a Martti Ahtissari. Mnogi su očekivali da će pitanje statusa Kosova biti do sad riješeno, uz međunarodno nadziranu nezavisnost kao ishod. Mjesto toga, u toku je nova runda pregovora.

Međutim, pošto Beograd i Priština još uvijek imaju oštro suprotstavljene stavove, rezultat tih pregovora je još uvijek neizvjestan. Nadalje, vladajuća koalicija je podijeljena oko toga kako na tom predmetu rade Koštunica i njegov DPS. Ministri iz DPS-a su uputili optužbe prema NATO-u, optužujući ga da planira eksperiment pravljenja države na Kosovu. Tadićev DP kaže da su takvi napadi kontraproduktivni.

Kako kaže Nada Kolundžija iz DP-a, zloupotreba kosovskog pitanja za stranačke svrhe ozbiljno je naškodila interesima Srbije. Prema riječima Kolundžije, Beograd bi trebao raditi na tome da pridobije koliko god zemalja može na svoju stranu, a ne da ih od sebe udaljava.