Nezaposlenost omladine postaje ozbiljan problem u jugoistočnoj Evropi

17/07/2007

Postojeće stope nezaposlenosti u jugoistočnoj Evropi mogle bi postati socijalnim pitanjem za ovaj region, gdje prevelik broj mladih ljudi nema škole i nema posla.

Georgi Mitev-Šantek za Southeast European Times iz Beograda -- 17/07/07

Mnogi mladi u regionu ne mogu naći poslove . [Laura Hasani]

U ekonomskoj sredini jugoistočne Evrope koja doživljava sve brže promjene, mnogi univerzitetski diplomci su nezaposleni. Na konferenciji Svjetske banke --"Mladi u jugoistočnoj Evropi i centralnoj Aziji: od politike do akcije"-- održanoj u Rimu u maju, mnogi su rekli da bi trend nezaposlenosti mogao usporiti ekonomski rst i dovesti do sve veće stope siromaštva i kriminala u regionu.

Do 2005, sve nove države članice EU su povratile svoje nivoe BDP-a nakon 1990-tih. Zemlje jugoistočne Evrope, međutim, vrlo su se sporo oporavljale. Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina (BiH) i Makedonija mučene su unutrašnjim previranjima iz balkanskog sukoba.

Danas je stopa zaposlenosti u Sloveniji iznad prosjeka 15 zemalja EU, koji iznosi 65,2%, a ista stopa u Makedoniji je tek nešto više od 30%. Hrvatska je još uvijek 10% ispod prosjeka 15 zemalja EU. Problem nezaposlenosti u regionu se smatra ozbiljnim, jer je većina nezaposlenih mlađa od 30 godina.

U većini zemlja u regionu, to predstavlja razlog za zabrinutost. U Albaniji i Turskoj, većina lica u starosnoj dobi od 18-24 godina nije završilo srednje obrazovanje.

Obrazovni sistemi u jugoistočnoj Evropi su pod pritiskom, i domaćim i međunarodnim, da produkuju kvalifikacije koje tržište rada traži, ali trenutno nisu u stanju izaći ususret potrebama mladih u regionu.

"Sramota je šta nam vlada nudi nakon šest godina studija, teškog rada i žrtvovanja. Diplomirao sam elektrotehniku s visokim prosjekom i u rekordnom roku, i kakva je moja perspektiva danas u Srbiji?" kaže 24-godišnji Miloš Pavlović iz Beograda. "Svi smo se nadali da će vremenom situacija u Srbiji biti bolja, ali očito se ništa ne mijenja."

U stručnom i tehničkom obrazovanju u regionu također se za mlade ljude ne postiže tranzicija od školovanja ka poslu. Skoro 90% diplomaca stručnih škola je 2003. godine bilo nezaposleno jednu do pet godina nakon diplomiranja, prema podacima Svjetske banke i UNICEF-a. U BiH, diplomci tehničkih škola imaju mnogo manje šanse da će naći posao u odnosu na one sa općim srednjim obrazovanjem.

Bez izgleda za posao, mladi su prisiljeni tražiti druge načine ostvarivanja prihoda. Oni se često okreću crnom tržištu ili kriminalnim aktivnostima. U Srbiji je dvostruko vjerovatnije da će se mlađe generacije početi baviti crnim tržištem nego starija odrasla lica.

Mnogi mladi također napuštaju svoju domovinu da bi ostvarili bolje obrazovanje, našli adekvatno plaćen posao i stvorili karijeru. Taj "odliv mozgova" u regionu postaje skoro isto tako ozbiljan problem kao i sam faktor nezaposlenosti. Na Kosovu, preko polovina mlade populacije želi emigrirati u zapadnu Evropu, Sjedinjene Države ili Kanadu, u nadi da će naći karijeru.

U studijama Svjetske banke utvrđeno je da se problem nezaposlenosti mladih može riješiti otvaranjem novih radnih mjesta, za šta je potrebna bolja investiciona klima. Glavne prepreke investiranju, te samim tim i otvaranju novih radnih mjesta, su pretjerano regulirano tržište, administrativne barijere i visoki porezi, kažu iz Banke.

Ako se ove visoke stope nezaposlenosti nastave, one će na negativan način utjecati na socijalnu i ekonomsku dinamiku, što može omesti nastojanja regiona da ostvari održiv ekonomski razvoj.