Crnomorske zemlje obećale veću saradnju

26/06/2007

Jačanje trgovinske i energetske saradnje i unaprjeđivanje transportnih veza predstavljali su neka od prioritetnih pitanja o kojima su na samitu u Istanbulu diskutirali lideri 12 zemalja u okviru organizacije za Crnomorsku ekonomsku saradnju.

(Zaman, Nine o'Clock, FT, Deutsche Welle, Itar-Tass, RIA Novosti - 26/06/07; AFP, AP, Reuters, DPA, RFE/RL, VOA, RIA Novosti, Sofijska novinska agencija, Beta - 25/06/07)

Lideri 12 zemalja crnomorskog regiona okupili su se u Istanbulu u ponedjeljak (25. jun). [Getty Images]

Lideri 12 zemalja u okviru organizacije Crnomorske ekonomske saradnje (BSEC) okupili su se u Istanbulu u ponedjeljak (25. jun), u cilju obilježavanja 15-godišnjice ove grupacije, na jednodnevnom samitu čiji je domaćin bio turski predsjednik Ahmet Necdet Sezer.

Jačanje trgovinske i energetske saradnje u regionu BSEC-a bili su na vrhu dnevnog reda ovog sastanka, održanog pod pojačanim mjerama bezbjednosti u palači Ciragan iz osmanskog doba, u najvećem gradu Turske.

Na kraju razgovora, lideri su objavili deklaraciju u kojoj se izražava njihova posvećenost konsolidaciji uloge organizacije kao "aktivnog i pouzdanog partnera u regionalnim i međunarodnim pitanjima" i ka izlaženju ususret predstojećim izazovima.

Oni su se također obavezali "na produbljivanje saradnje u oblasti energetike ... i na saradnju s EU i drugim međunarodnim partnerima, u cilju osiguranja pravičnog pristupa energetskim resursima i tržištima na međusobnoj osnovi za sve zainteresirane zemlje". Također su se dogovorili o jačanju saradnje na projektu za izgradnju putnog pojasa od 7.500km, koji bi povezivao svih 12 zemalja članica.

Pored toga, lideri su kao jedno od prioritetnih pitanja naveli uklanjanje zakonskih barijera za trgovinu. Poseban sastanak o tom pitanju bit će održan u septembru.

Osnovana 1992, nakon raspada Sovjetskog Saveza, BSEC se sastoji od priobalnih crnomorskih država Bugarske, Gruzije, Rumunije, Rusije, Turske i Ukrajine, kao i susjednih Albanije, Armenije, Azerbejdžana, Grčke, Moldavije i Srbije.

Region BSEC-a, koji obuhvaća teritoriju od skoro 20m km2 i čiji je ukupni broj stanovništva nekih 350 miliona ljudi, drugi je po veličini izvor nafte i prirodnog gasa, nakon Perzijskog zaliva. On također predstavlja i veliki tranzitni koridor za isporuku nafte i gasa iz centralne Azije i kaspijskog regiona do Evrope.

Osim Armenije, koja je na samit poslala svog ministra vanjskih poslova, sve druge države članice predstavljali su ili njihovi predsjednici ili premijeri.

Govreći na sastanku, ruski predsjednik Vladimir Putin naglasio je veliki potencijal ovog regiona kao rute za transport nafte i gasa do evropskih tržišta.

"Opskrba energijom postaje sve važniji faktor u napretku," izjavio je on. "Mi smo spremni rješavati s našim regionalnim partnerima velike zadatke koji utječu ne samo na ekonomsku klimu u regionu, nego i na evropsku i svjetsku ekonomiju."|

Balkan i Crno more "su oduvijek predstavljali sferu naših posebnih interesa", izjavio je kasnije Putin za novinare. "I jedino je prirodno da se preporođena Rusija vraća tu". "

Iako je ruski lider izrazio protivljenje "dodavanju novih struktura" BSEC-u, rumunski predsjednik Traian Basescu je pozvao na veću saradnju s EU i drugim regionalnim inicijativama.

Bugarski kolega Georgi Parvanov kazao je da bi blok od 27 zemalja trebao investirati u razvoj modernog transporta, energetsku i komunikacionu infrastrukturu u crnomorskom regionu, dodjelom sredstava u okviru svojih regionalnih razvojnih programa.

U završnoj deklaraciji sa samita, Evropskoj komisiji je dat status posmatrača.

U dokumentu se potvrđuje da politički problemi između pojedinačnih država članica ometaju ekonomsku saradnju i poziva se na njihovo mirno rješavanje.

Armenija i Azerbejdžan još nisu riješili svoj dugotrajni spor oko teritorije Nagorno Karabaha, dok se Rusija i Gruzija ne slažu oko regiona Južne Osetije i Abhazije. Suprotni stavovi Srbije i Albanije po pitanju budućnosti Kosova također su izašli na vidjelo na samitu.

"Politički sukobi predstavljaju ozbiljnu prepreku na putu ka ekonomskoj saradnji i razvoju," izjavio je turski premijer Recep Tayyip Erdogan na ručku u ponedjeljak, čiji je on bio domaćin. "Mi moramo sami činiti napore u cilju iznalaženja rješenja za političke probleme u okviru regiona."