19/03/2007
Grčka i Bugarska potpisale su historijski sporazum s Moskvom prošle sedmice o dugo raspravljanom naftovodu koji bi povezivao Burgas i Alexandroupolis. Iako će se njime povećati opskrba Evrope naftom, neki kažu da će se ovim projektom također omogućiti ruska kontrola nad većim dijelom energetske infrastrukture na kontinentu.
Gabriela Preda za Southeast European Times – 19/03/07
![]() Ruski ministar energetike Viktor Khristenko (lijevo), grčki ministar razvoja Dimitris Sioufas (sredina) i bugarski ministar regionalnog razvoja Asen Gagauzov rukuju se u četvrtak (15. mart) nakon potpisivanja ugovora za izgradnju naftofoda. [Getty Images] |
Dvije zemlje jugoistočne Evrope postale su zvanično privilegirane posrednice Moskve na tržištu transporta nafte u Evropi. U četvrtak (15. mart), Bugarska i Grčka su s Rusijom potpisale sporazum o izgradnji novog naftovoda za transport ruske nafte do Mediterana.
Njime bi se povezivala bugarska crnomorska luka Burgas s grčkom mediteranskom lukom Alexandroupolis, čime bi se omogućilo da isporuke nafte koje idu na Zapad izbjegnu prebukirani Bosforski tjesnac u Turskoj.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, bugarski premijer Sergei Stanishev i grčki premijer Costas Karamanlis su prisustvovali svečanosti potpisivanja u Atini, čime je okončano skoro 15-godišnje pregovaranje o naftovodu dugom 279km. Prema riječima regionalnih medija i eksperata, tim sporazumom bi se trebale potaknuti ekonomije ovih zemalja.
U isto vrijeme, njime će se i povećati energetska zavisnost Evrope od Rusije, koja već opskrbljuje trećinu evropske nafte i 40% njenog prirodnog gasa. Dolazilo je do nekoliko prekida u opskrbi iz Rusije zbog sporova o cijenama između Moskve i bivših sovjetskih republika koje služe kao tranzitne rute.
Izgradnja naftovoda Burgas-Alexandroupolis treba početi 2008. i koštat će nekih 709m eura. Konzorcij ruskih energetskih kompanija pod državnom kontrolom, Transneft, Rosneft i Gazprom, imat će udio od 51% u naftovodu, a grčke i bugarske kompanije će međusobno podijeliti ostatak.
Putin je izjavio da će se gasovod kapaciteta od 600.000 barela dnevno puniti naftom iz novih razvoja u Rusiji i centralnoj Aziji, a da se neće preusmjeravati postojeće zalihe iz drugih izvoznih kanala. Zalihe sirove nafte, moguće i iz Kazahstana, isporučivat će se iz ruske luke Novorossiysk za Burgas, a onda opet iz Alexandroupolisa na svjetska tržišta.
Uz ubrzavanje transporta sirove nafte, očekuje se da će ovaj naftovod također smanjiti zagušenost naftnim tankerima u tjesnacima Bosfor i Dardaneli. "S obzirom na sve veću gustinu pomorskog saobraćaja u zatvorenom Crnom moru i dodatne količine nafte koje se izvoze iz regiona, od krajnje je važnosti dati veći prioritet alternativnom transportu nafte cjevovodima," izjavio je povjerenik EU za energetiku Andris Piebalgs, izražavajući međunarodnu zabrinutost zbog prijetnje od morskih nesreća.
Prema izvještajima lokalnih medija, Grčka smatra da su ovim sporazumom ona i Bugarska stavljene na svjetsku energetsku kartu. "On će također pomoći međunarodnim tržištima poboljšanim pristupom nafti u vrijeme kad energija postaje razlogom globalne zabrinutosti," izjavio je grčki premijer Costas Karamanlis.
Različite cjevovodne opcije u radu su godinama, dok se proizvodnja nafte u slivu Kaspijskog mora razvija. Zvaničnici EU također razgovaraju o diverzifikaciji energetskih izvora na kontinentu.