Radikali osvojili najviše glasova na izborima u Srbiji

22/01/2007

Krajnja desničarska Srpska radikalna stranka osvojila je 81 mandat u skupštini na nedjeljnim izborima, ali nedostaju joj koalicioni partneri. Zajednički, demokratske stranke u Srbiji imaju dovoljno glasova za formiranje nove vlade -- ako mognu prevazići svoje razmirice.

Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda – 22/01/07

Prema izvještajima Centra za slobodne izbore i demokratiju, izlaznost glasača na izborima u nedjelju (21. januar) iznosila je oko 60,4%. [Getty Images]

Nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora u Srbiji, najjača pojedinačna stranka u zemlji i dalje je krajnja desničarska Srpska radikalna stranka (SRS), prema izvještajima Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID). SRS, koju predvodi haški optuženik Vojislav Šešelj, osvojila je 81 mandata u skupštini. Međutim, opet neće biti u stanju formirati vladu.

Radikali kažu da se neće pridruživati koaliciji ni sa jednom strankom iz demokratskog bloka, a manjinske stranke su odbile prijedloge SRS-a o koaliciji . Zamjenik lidera stranke Tomislav Nikolić je pozvao svoje pristalice da budu strpljivi do narednih izbora.

Prema izvještajima CeSID-a, izlaznost glasača je bila oko 60,4%. Druga nakon Radikala bila je Demokratska stranka (DS), na čelu s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem. Ona će imati oko 65 mandata u novoj skupštini. Treća je bila Demokratska stranka Srbije (DSS) premijera Vojislava Koštunice s 47 mandata.

Stranka G17 Plus, koju predvodi bivši ministar finansija Mlađan Dinkić, imat će oko 19 mandata, dok će Socijalisti uzeti nekih 16 mandata. Koalicija stranaka koju predvodi predsjednik Liberalnih demokrata Čedomir Jovanović imat će oko 15 mandata.

Manjinske stranke, koje su najavile svoju podršku demokratskoj vladi, imat će oko sedam ili osam mandata.

S tim rezultatima, tri najjače stranke u demokratskom bloku -- DP, DSS i G17 Plus - mogle bi formirati novu vladu uz podršku 132 poslanika. Međutim, razmirice među strankama bi mogle otežati postizanje tog cilja.

"Glavni sukob će se odvijati oko budućeg premijera," kaže politički analitičar Vladimir Goati, dodavši da će kod funkcija ministra unutrašnjih poslova i ministra pravde također biti nadmetanja. Drugi analitičar, Đorđe Vukadinović, kaže da bi formiranje nove vlade moglo omesti i pitanje Kosova, s obzirom na planove specijalnog izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija o predstavljanju svog prijedloga za status početkom februara.

Lider G17 Plus Dinkić kaže da bi bilo najbolje kad bi vladu formirali DP, DSS i njegova stranka. "Izborni rezultati pokazuju da su se građani opredijelili za put ka Evropi," rekao je Dinkić.

Koštunica je u međuvremenu pozvao Tadića da da premijerski mandat za formiranje nove vlade "onome koji može obezbijediti većinu u skupštini".

"Očekujem da će sve stranke postupati odgovorno," rekao je Koštunica, odbivši dati detalje o mogućim partnerima u vladi.

Tadić je izjavio da bi se nova vlada "trebala formirati čim je prije moguće". On je dalje rekao da će njegova stranka zatražiti funkciju premijera.

Po zakonu, novi sastav skupštine Srbije mora se obaviti u roku od mjesec dana nakon izbora, a nova vlada se mora formirati u roku od tri mjeseca od uspostave nove skupštine, inače će se sazvati novi izbori.