Decentralizacija se pokazala kao najveći izazov za Kosovo

13/12/2006

Decentralizacija Kosova je najveći kamen spoticanja na koji je proces određivanja statusa morao naići. Uprkos desetomjesečnim raspravama o tom pitanju, rješenje se ne nazire.

Blerta Foniqi-Kabashi i Igor Jovanović za Southeast European Times – 13/12/06

"Funkcionalnost i održivost su dva stvarna kriterija [za decentralizaciju]," rekao je zamjenik izaslanika UN-a Albert Rohan. [File]

Od početka razgovora o statusu, decentralizacija predstavlja najveću prepreku u procesu. Do kraja pregovora između Beograda i Prištine nije postignuto nikakvo rješenje.

Iako su se početni pregovori o statusu fokusirali na tehnička pitanja važna za dugoročnu stabilnost Kosova -- posebno na prava i zaštitu kosovskih manjina -- izaslanik UN-a za pregovore o statusu Martti Ahtisaari je u februaru okupio strane na prvi direktni dijalog u cilju razgovora o decentralizaciji lokalne vlade. Decentralizaciju neki smatraju važnom mjerom u cilju zaštite zajednica kosovskih Srba.

Iako međunarodna zajednica smatra decentralizaciju za presudnu stvar u etničkom pomirenju i izgradnji civilnog društva na Kosovu, to pitanje je još uvijek politički nabijeno. Nemiri koji su izbili u martu 2004. ostavili su kosovske Srbe uvjerenima da njihova budućnost zavisi od samouprave.

Zadnji sastanak o tom pitanju je održan prošlog mjeseca u Prištini. Predstavnici Kontakt grupe susreli su se s gradonačelnicima deset kosovskih općina u cilju razgovora o tom procesu. Kosovski pregovarački tim je odmah jasno stavio do znanja da se on protivi decentralizaciji, bojeći se da će se time stvoriti srpske enklave unutar Kosova i možda dovesti i do njegove podjele. Međutim, Kontakt grupa smatra da je taj proces neophodan za budućnost pokrajine.

Beograd je predložio plan kojim bi se centralna uprava pokrajine stavila na općinski nivo i ojačala lokalna samouprava. Taj plan uključuje stvaranje 16 novih nealbanskih općina s nadležnostima u oblasti obrazovanja, zdravstva, medija, socijalnih poslova, ekonomije i privatizacije, pravosuđa -- do nivoa općinskog suda -- i policije. Srpske općine, uz pomoć iz Beograda, moraju imati "horizontalnu povezanost" u okviru pokrajine, u cilju obavljanja zajedničkih nadležnosti, kako je to predložio specijalni izaslanik UN-a Kai Eide. One također moraju biti zasnovane na srbijanskom sistemu obrazovanja, zdravstva i socijalne politike.

Šefica američke misije na Kosovu Tina Kaidanow je rekla da će decentralizacija biti važan dio konačnog sporazuma o statusu Kosova, i da će članovi Kontakt grupe podržavati napore na njenoj sprovedbi.

"U cilju bolje funkcionalnosti lokalne uprave, trebali bismo imati jake gradonačelnike općina," rekla je prošlog mjeseca Kaidanowa. "Lokalni organi bi trebali raditi na onome što ima više važnosti za lokalni nivo ljudi, a načelnici općina bi trebali raditi više na pitanjima koja se tiču građana tog lokaliteta."

Prema riječina zamjenika specijalnog izaslanika UN-a Alberta Rohana, ovo su dva važna kriterija za osnivanje nove općine. "Kao prvo, ne možemo osnivati fiktivne općine. One ne mogu biti premale, inače ne mogu voditi svoje poslove i skupe su. Stoga mora biti minimalan broj stanovnika u općini, koji je itekako u hiljadama. Kao drugo, ona mora biti prilično kompaktna i ljudi moraju živjeti u zoni koja je cjelovita -- ne možemo imati par stotine ovdje, a par stotina ondje. Stoga su funkcionalnost i održivost odista ta dva kriterija."

Uprkos razjašnjavanjima i racionalizacijama za i protiv decentralizacije pokrajine, to je još uvijek vruća tema. Krajem prošlog mjeseca su u Prištini protestvovale hiljade kosovskih Albanaca -- što je dovelo do toga da policija UN-a upotrijebi suzavac.

Prema riječima Gerarda Galluccija, upravnika UN-a za podijeljeni grad Mitrovica, decentralizacija "prosto znači jaku lokalnu upravu u oblastima u kojima lokalni ljudi žele kontrolirati svoje živote, bilo da su Srbi ili Albanci".

"Mislim da to ovdje na Kosovu, nažalost, niko nikome ne objašnjava," rekao je on, kako navodi Glas Amerike.