Grčka je jedina zemlja JIE za koju se u indeksu lista Economist navodi da ima "punu demokratiju"

24/11/2006

U novom ispitivanju 167 zemalja koje je obavila obavještajna jedinica lista Economist, Grčka je među 28 zemaljas "punom demokratijom", a sedam drugih zemalja jugoistočne Evrope su u grupi "nedostatnih demokratija". Još tri zemlje u regionu se smatraju "hibridnim režimima".

(EUobserver, Sofijska novinska agencija, HINA, Makfax - 23/11/06; Bloomberg - 21/11/06; Obavještajna jedinica lista Economist)

Najbolje ocjene su Grčkoj date za izborni proces i pluralizam te za građanske slobode, a najniže za političko učešće. [SE Times]

Grčka je jedina zemlja jugoistočne Evrope (JIE) uključena u grupu najdemokratičnijih zemalja svijeta, prema ispitivanju koje je ove sedmice objavila obavještajna jedinica lista Economist (EIU).

Kao 22. od 165 zemalja i dvije teritorije koje je ispitivanje obuhvatilo, Grčka je klasificirana kao "zemlja s punom demokratijom," skupa s još 27 zemalja. Ostale zemlje spadaju u jednu od tri grupe navedene u indeksu demokratije EIU -- "nedostatne demokratije," "hibridni režimi" i "autoritarni režimi".

Ovaj indeks zasnovan je na ocjenama koje se zemljama daju po 60 indikatora u pet širih kategorija: izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlade, političko učešće, politička kultura i građanske slobode.

Kod svake od tih kategorija, zemljama koje je ispitivanje obuhvatilo daju se ocjene od 0 do 10. Sveukupni indeks demokratije predstavlja prosti prosjek indeksa iz svih pet kategorija. Skoro bez iznimke, najbolje ocjene zemalja JIE su za kategorije izbornog procesa, pluralizma i građanskih sloboda.

Uz ukupan rezultat od 9,88 i ocjenu 10,00 u četiri od pet kategorija, Švedska je zemlja na prvom mjestu u tabeli.

S ukupnim rezultatom od 8,13, Grčka se nalazi iza Belgije i Japana, koji su skupa na 20. mjestu, te ispred Britanije i Francuske, koje su na 23, odnosno 24 mjestu. Njene najbolje ocjene su za izborni proces i pluralizam (9,58), te građanske slobode (9,41), dok joj je najniža (6,67) za političko učešće.

Većina drugih zemalja u regionu su kategorizirane u drugu grupu, "nedostatne demokratije". Njih predvodi Kipar, koji se pridružio EU 2004. skupa s Poljskom i još osam zemalja centralne i istočne Evrope. On dijeli 36. poziciju s Bocvanom na osnovu sveukupne ocjene od 7,60.

Poput Grčke i većine drugih zemalja JIE, njemu su date najviše ocjene za izborni proces i za pluralizam i građanske slobode -- 9,17 odnosno 9,12. Najniža ocjena Kipra od 6,25 je za političku kulturu.

Još šest zemalja JIE -- Bugarska (49), Rumunija (50), Hrvatska (51), Srbija (55), Crna Gora (58) i Makedonija (68) -- također spadaju u grupu "nedostatnih demokratija".

Najviša ocjena Bugarske od 7,60 je za samo 0,04 poena bolja nego kod njene sjeverne susjede Rumunije. Te dvije zemlje, koje se pridružuju EU 1. januara, imaju iste ocjene od 9,58 i 8,53 za izborni proces i za pluralizam i građanske slobode. Obje su također dobile svoju najnižu ocjenu od 5,00 za političku kulturu.

Iako ima blago bolje rezultate od Bugarske i Rumunije konkretno u toj kategoriji, Hrvatska, koja ima sveukupni rezultat 7,04, također je dobila svoju najgoru ocjenu (5,63) za političku kulturu.

Srbija i Crna Gora dobile su sveukupnu ocjenu od 6,62 odnosno 6,57. One imaju istu najbolju ocjenu od 9,17 za izborni proces i pluralizam, a i istu najnižu ocjenu od 5,00 za političko učešće.

Makedonija ima sveukupni rezultat od 6,33. Njena najniža ocjena od 3,75 je za političku kulturu.

Rangirane na 83, 87. i 88. mjestu, Albanija, Bosna i Hercegovina i Turska su u grupaciji od 30 zemalja s "hibridnim režimima". Njihove sveukupne ocjene se kreću od 5,91 poena za Albaniju do 5,78 za BiH, te 5,70 za Tursku. Njihove najbolje ocjene su za izborni proces i pluralizam. Najniža ocjena Albanije od 4,44 je za političko učešće, a najniža ocjena BiH od 3,29 je za funkcioniranje vlade. Najniža ocjena Turske od 3,75 je za političku kulturu.