Prijetnja tužbom zbog lustracije uzburkala Makedoniju

18/08/2012

Analitičari se protive zakonu iz 2002. godine kojim se licima optuženim za lustraciju omogućava da tuže one koji su njih tužili.

Aleksandar Pavelevski za Southeast European Times iz Skoplja -- 18/08/12

photo

Tome Adžiev, predsjednik makedonske komisije za lustraciju, meta je kritika Vladimira Milčina, koji je prošle godine proglašen za kolaboranta tajne policije. [Makedonska komisija za lustraciju].

Prijetnja sudskom tužbom od strane višegodišnjeg čelnika Fondacije "Otvoreno društvo", koji je imenovan od strane makedonske komisije za lustraciju, izaziva žustru debatu u blogosferi.

Vladimir Milčin porekao je da je surađivao s tajnom policijom Jugoslavije i zaprijetio da će tužiti predsjednika komisije Tomu Adžieva. Njegovo ime bilo je jedno od prvih objavljenih prošle godine od strane komisije.

Kao lustriranoj osobi, Milčinu nije omogućeno da bude na nekoj funkciji u vladi. Fondacija "Otvoreno društvo" je jedna od najvećih nevladinih organizacija u Makedoniji, te između ostalog, radi na obrazovnim programima za Rome u Makedoniji.

"Prava nakana ovog napada, ovog linča, nije lustracija nego ugrožavanje ... Vladimira Milčina, jer je on trn u oku ovom režimu. Tome Adžiev je tumor u našoj svakodnevici, ružno lice režima," izjavio je Milčin.

Adžiev je za SETimes izjavio da je angažman Milčina neosporan.

"Milčin je preokupiran sa mnom, umjesto da se obrati na dokaze koje smo mi otkrili -- originalne dokumente od prije 30-40 godina, opečaćene i arhivirane od strane tajnih službi. On nije ni riječi spomenuo o tome," kaže Adžiev.

Ima oko 37.000 dosjea koje je tajna policija sačinila o građanima u Makedoniji. Milčinova prijetnja sudskom tužbom otvorila je debatu o tome da li ljudi koje je komisija za lustraciju s tim povezala imaju temelj za podizanje pravne radnje.

"Prema [starom] Zakonu o dosjeima pojedinaca koje je pratila državna sigurnost, svi oni koje je tajna policija pratila i maltretirala a vidjeli su taj dosje, nisu mogli javno objaviti imena doušnika, jer bi ovi mogli tužiti žrtve [za ugrožavanje reputacije]!," kaže Blaže Minevski.

"U skladu s tim, doušnici imaju reputaciju, ali žrtve ne. ... Izgleda da protivnici današnjeg procesa lustracije žele takav jedan zakon u tom okviru," kaže Minovski.

Član parlamenta Ilija Dimovski kaže da bi se bivši špijuni trebali pripremiti da pruže javno izvinjenje umjesto što se ukopavaju još dublje i otežavaju društvu. Oni koji Milčinov slučaj zloupotrebljavaju da bi se usprotivili lustraciji -- uglavnom među makedonskom opozicijom -- to čine pod izlikom da se taj proces provodi na pristrasan način.

"Za protivničku stranu imam samo jedno pitanje: da li vi stvarno želite pokriti one koji su špijunirali? Najmanje što današnji političari mogu učiniti je da ispune moralni i ljudski uslov i da se izvinu žrtvama i njihovim porodicama," kaže Dimovski.

"Napokon, zar nije i Evropski parlament više puta pozivao na brzu, javnu i transparentnu lustraciju u Makedoniji?"

Za Biljanu Vankovsku, lustracija nije laka stvar. Umjesto političkog pročišćenja, kaže ona, to se pretvorilo u situaciju koja zamara um.

Povezani članci

Loading

"Žrtve se ne rehabilitiraju, nego se zloupotrebljavaju tako što se s njima igra političkog fudbala. Očito ćemo se najmanje suočavati s prošlošću, jer smo selektivni u tome: jedan dio se amnestira, a drugi raskopava," kaže ona.

Sigurnosni eksperti kažu da se u procesu lustracije ne pravi razlika među onima koji su svojom voljom špijunirali svoje kolege, prijatelje i rodbinu u odnosu na one koji su zaista davali doprinos sigurnosti.

Profesorica na studiju sigurnosti Frosina Remenski kaže da je javnost lustrirane špijune dočekala s krajnjim prezirom. Ona tvrdi da današnje sigurnosne službe, čiji instrument rada podliježe nadzoru i reformama, moraju osigurati zaštitu svojih interesa.

"Službe državne sigurnosti imaju odgovornost da spriječe samovoljnu i laičku interpretaciju svog operativnog rada i dokumentacije, a [ponekad] i njihovu zloupotrebu u političke svrhe," kaže Remenski.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 

Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.

Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.

Politika za davanje komentara na SETimesu

Focus on Ukraine

Reportaža

Balkan preduzima mjere opreza protiv širenja eboleBalkan preduzima mjere opreza protiv širenja ebole

Stručnjaci upozoravaju da je ebola ozbiljna prijetnja za tu regiju i da bi je teroristi mogli koristiti kao oružje.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

Islamska država Iraka i Levanta (ISIL) želi načiniti izmjene u Kur'anu kako bi on bio u skladu s njenom ekstremističkom formom islama. Smatrate li da će taj napor biti odbačen od strane muslimanske populacije u svijetu?

Da
Ne
Ne znam