Bugarska javnost podijeljena po pitanju emisije na turskom jeziku

18/12/2009

Mišljenja o tome treba li zemlja finansirati kratak pregled vijesti na turskom jeziku na državnoj TV su različita.

Balkanblog za Southeast European Times -- 18/12/09

Volen Siderov, lider bugarske ultranacionalističke partije Ataka. [Getty Images]

Premijer Boyko Borisov objavio je da će njegova stranka GERB podržati kampanju ultranacionalističke partije Ataka za ukidanje kratkog pregleda vijesti na turskom jeziku na Bugarskoj nacionalnoj televiziji (BNT), što je izazvalo negodovanje.

Već pet godina, Ataka zagovara ukidanje desetominutnog informativnog pregleda na turskom jeziku na BNT, koji se emitira još od 2000. Ona je prikupila 48 parlamentarnih potpisa potrebnih za referendum.

Ta inicijativa dovela je do široke debate, a javnost je izgleda podijeljena po tom pitanju.

Čelnik Državne komisije za zaštitu od diskriminacije Kemal Eyup izjavio je da bi referendum podijelio bugarsko društvo i predstavljao ispit za etničke odnose.

Približno 10% stanovništva Bugarske su Turci, kao najveća manjinska grupa u zemlji.

Parlamentarci iz socijalističke opozicije kažu da taj referendum -- koji bi koštao i do 10m eura -- nije neophodan. Zemlja bi se, tvrde oni, trebala mjesto toga usmjeriti na hitna ekonomska pitanja.

Drugi, poput desničarske Unije demokratskih snaga (UDF), žele referendumu dodati jedno nepovezano pitanje, vezano za planove o izgradnji druge nuklearne elektrane u Belenu.

U međuvremenu, to pitanje dobiva na međunarodnoj pažnji. Turski premijer Recep Tayyip Erdogan pozvao je Borisova da da objašnjenje, dok Savez liberala i demokrata za Evropu insistira na tome da se to pitanje naredne godine iznese na raspravu u Evropskom parlamentu.

"Mi ne želimo da se to pitanje iskorištava protiv bugarskih Muslimana, a niti da ga iskorištavaju oni. Zato podržavam ideju o rješavanju pitanja s referendumom, jer je to najdemokratičniji način," izjavio je Borisov.

Većina blogera u to ne vjeruje.

Novinar Ivan Bedrov tvrdi da je to pitanje tolerancije. "Odgovornost je političara da pokrenu prava rješenja, čak i ako se ona većini ne sviđaju. … Oni ne bi pozivali na referendum za i protiv poreza, jer znaju rezultat," piše on. Također, principijelno govoreći, "BNT koristi novac poreskih obveznika, a Turci u Bugarskoj također su poreski obveznici."

Govoreći u ime mnogih, Димитър tvrdi da je pitanje "da li je Turski službeni jezik. On to nije! I tačka." Na osnovu te činjenice, tvrdi on, "imaju privatne televizijske stanice na kojima bi se trebale emitirati vijesti, a ne na nacionalnoj."

Istaknuti bugarski književnik Edvin Sugarev uzvraća navodeći jedan drugi jezik koji se koristi na nacionalnoj televiziji. "Je li jezik gluhonijemih službeni? Ako nije, zašto postoje vijesti na jeziku gluhonijemih?" Odgovor je očit -- "samo na taj način se može očuvati osnovno ljudsko pravo, pravo na informiranost."

Da pređemo konkretno na stvar, dodaje Sugarev, "u Mađarskoj ima ukupno 10.000 Bugara, ali oni imaju status nacionalne manjine i objavljuju žurnal na bugarskom jeziku novcem od mađarske vlade."

Dian Lane se slaže, ali postavlja temeljno pitanje, "Šta ako bi svaka etnička grupa u Bugarskoj zatražila da bude zastupljena u eteru, hoće li se njihovi zahtjevi ispunjavati?"

Prema riječima bivšeg člana parlamenta Borislava Cekova, Bugarska riskira kršenje međunarodnih sporazuma koje je potpisala. Međutim, političari su napravili dogovor, kaže on -- "u zamjenu za podršku vlade za referendum, Ataka će podržati skandalozni vladin projekat da se slobodno prate internetske i telefonske komunikacije ... te da se mišljenje javnosti odvrati od nedostatka djelotvorne protukrizne politike."