Žrtve trgovine ljudima u borbi za reintegraciju u društvo
19/04/2012
Reintegracija u društvo žrtava trgovine ljudima je još teža u slučajevima kada je ulogu igrao i član porodice.
Safet Kabashaj za Southeast European Times u Prištini -- 19/04/12
 Tinejdžerke su često žrtve trgovine ljudima, a naročito prostitucije. [Reuters] |
Drita je majka sa Kosova koja je sa 19 godina putem prostitucije postala žrtva trgovine ljudima. Njena noćna mora trajala je četiri godine, sve dok nije 2004. godine trudna pobjegla.
Drita, čije prezime nije otkriveno jer je žrtva zločina, kaže da se isuviše lako sjeti maltretiranja i zlostavljanja koje je kao talac propatila.
"Sjekli su me nožem, tukli, zlostavljali, nisu mi davali dovoljno hrane, šokirali su me strujom. Sve su mi radili. Sve sam doživjela."
Kao i mnoge žrtve trgovina ljudima, Dritu je u prostituciju prodao član njene porodice. Njen djever organizovao je deportovanje na prostitucijski lokalitet kada je otišla kući taksijem nakon što je par dana čuvala sestrića.
Arben Paqarizi, iz odjela Kosovske policije koji se bori protiv trgovine ljudima, rekao je da je policija u zadnje dvije godine identifikovala 39 žrtava trgovine ljudima. Ove godine je u prvom kvartalu registrovano 13 slučajeva.
Veoma često, porodice unesrećenih djevojaka ne razumiju šta se desilo i uglavnom ne informišu policiju o njihovim nestanku. Policija u ranoj fazi posumnja u prostituciju.
Dhurata Prokshi, sociolog iz organizacije Caritas, koja pomaže žrtvama trgovine ljudima, kaže da predrasude pogoršavaju šanse žrtava da se reintegrišu u društvo.
"Činjenica da se njima trgovalo i da su korištene za prostituciju čini da se one već isprva kasnije u društvu osjećaju žrtvovano i zlostavljano. Porodica nije uvijek spremna da ih prihvati, da zaboravi prošlost i da pomogne u njihovoj reintegraciji. Ta neodlučnost se širi sa porodice žrtve na zajednicu, što kod žrtava stvara stigmu, tjerajući ih da žive u izolaciji i bijedi."
Integracija je još teža u slučajevima kada je u trgovinu ljudima uključen član porodice kao u Dritinom slučaju, kaže Petrit Sopjani iz Međunarodne organizacije za migraciju, koja pomaže lokalnim nevladinim organizacijama koje se bave reintegracijom žena žrtava trgovine.
"Slučajevi u koje je uključen i član porodice veoma su bolni. Proces njihove reintegracije je posebno težak, jer stvara nove probleme u porodici: stigmu od strane društva, zajednice... a žrtve trgovine su označene, što im reintegraciju čini dodatno težom."
Pošaljite e-poštu prijatelju
Verzija za štampanje 
Reportaža
U regionu se nastavljaju kršenja ljudskih prava, kako kaže nedavni izvještaj organizacije Amnesty International.
Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.
Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.
Politika za davanje komentara na SETimesu