Region se bori sa sivom ekonomijom

21/01/2013

Loši ekonomski uslovi dovode do velikog broja neprijavljenih radnika.

Katica Đurović za Southeast European Times iz Beograda -- 21/01/13

Sezonski poslovi poput građevine okupljaju veliki broj neprijavljenih radnika. [Katica Đurović/SETimes]

Milijana Božić radi kao konobarica već skoro 10 godina, ali ta 33-godišnja Beograđanka nema ni jednog jedinog dana prijavljenog radnog staža.

Ona je jedna od, kako se procjenjuje, na stotine hiljada ljudi u Srbiji i obližnjim zemljama koji rade bez prijave -- što je neregulirani segment ekonomije koji godišnje košta vlade širom regiona milijarde eura.

"Vrlo je teško dobiti posao na ugovor u ovom polju", izjavila je Božićeva za SETimes. "Mom poslodavcu je jeftiniije isplaćivati nam dnevnice u gotovini nego da nas prijavi. Ja sam pokušala dobiti ugovor, ali oni uvijek kažu da ima drugih ljudi spremnih da rade bez prijave, tako da nemam drugog izbora nego da radim ovako".

Takozvana siva ekonomija je kritično pitanje na Balkanu, koje sprečava države da pravilno razvijaju svoju privredu i da budu konkurentne u globalnoj ekonomiji. U izveštaju Svetske banke objavljenom prošle godine kaže se da je udeo sive ekonomije u državama Istočne Evrope između 17 odsto i 33 odsto BDP-a.

Zbog toga što neprijavljeni radnici ne plaćaju poreze, niti im država priznaje zaradu, u mnogim slučajevima ne mogu da dokažu da imaju dovoljne prihode ako žele da kupe stan, automobil ili zemlju. Zbog toga što ni oni, ni njihovi poslodavci, ne plaćaju poreze na zarade, država gubi prihod od poreza potreban za izgradnju infrastrukture, održavanje životne sredine ili programe za pomoć veteranima i siromašnima

Balkanska mreža za pristojan rad, grupacija nevladinih organizacija iz regiona, istražuje koliki je broj ljudi uključen u neku vrstu nereguliranog rada i bori se protiv toga. Nelegalno zapošljavanje Srbiju godišnje košta jednu milijardu eura, kažu iz te grupacije.

U Srbiji je prije deset mjeseci započela njihova kampanja "Crno na bijelo". Ta grupa obraća se ljudima ugroženim tim trendom, pomaže im da saznaju koja su im prava i prijavljuje poslodavce.

"U ovom trenutku na crnom tržištu [u Srbiji] ima izmežu 300.000 i jedan milion radnika koji rade na crnom tržištu. To je čarobni krug, jer građani traže bilo kakav posao, poslodavci žele minimalne [troškove za] poslovanje, a država želi socijalni mir. to je trostrani pakt", izjavila je za SETimes Anđelka Marković iz kampanje "Crno na bijelo".

Rastuća siva ekonomija najčešća je u sezonskim sektorima, poput građevine, transporta, trgovine, poljoprivrede i usluga u domaćinstvu. Nju potpiruju velike stope nezaposlenosti i sve veći broj siromašnih, koji nemaju drugog izbora sem da rade, bez obzira na okolnosti.

Draguljub Peurača, direktor Radnog inspektorata srbijanskog ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike, kaže da je rad na crno uobičajen problem u Srbiji i drugim zemljama u tranziciji.

"Građani bi trebali imati aktivniju ulogu u borbi protiv nereguliranog rada", rekao je Peurača za SETimes. "Zaposlenici moraju prijavljivati rad na crno dok su još uvijek na poslu, a ne čekati da izgube posao. Inače nemamo mogućnosti da utvrdimo njihove optužbe, jer nema dokaza da su oni uopće radili".

U Crnoj Gori, sezonski poslovi tokom vrhunca turističke sezone raj su za neprijavljene radnike. Većina zaposlenika je iz drugih zemalja regiona i nema radnu dozvolu u Crnoj Gori.

U istraživanju iz 2008. Slobodnog radničkog sindikata Crne Gore kojim je pokriveno 178 kompanija, utvrđeno je da je oko 35.000 radnika (22,6 posto) bilo bez papira.

Situacija nije ništa bolja ni u Grčkoj, gdje 25-godišnja Grkinja rodom iz Srbije Sonja Maras radi kao restoranska hostesa u Solunu. Ona prima jednu trećinu svoje plaće u gotovini, a ostalo se zavodi u knjige.

"Sad ne mogu dobiti kredit, jer je moja plaća na papiru toliko mala", rekla je Marasova za SETimes.

Recesija u Grčkoj dovela je do porasta nezaposlenosti u svim sektorima, ali siva ekonomija i dalje predstavlja 24 posto BDP-a zemlje. [AFP]

Prema jednom izvještaju agencije Reuters, neformalna zaposlenost u Grčkoj je u porastu, dok tražioci posla postaju očajni, a nelikvidna poduzeća pokušavaju uštedjeti na doprinosima državi. U prvoj polovini 2012, neformalno zaposleni predstavljali su 35 posto od oko 30.000 zaposlenih tokom provjera koje je vršio radni inspektorat Grčke. U izvještaju Evropske komisije naznačeno je da je recesija u Grčkoj doprinijela smanjenju od 4 posto u oblasti sive ekonomije u periodu između 2003. i 2012.

Institucija socijalnog osiguranja u Turskoj ima nekoliko inicijativa za borbu protiv neprijavljenog zapošljavanja. Od usvajanja reforme socijalne sigurnosti 2008, udio neprijavljenih radnika opao je sa 45,6 na 37 posto.

"Turska zadobiva na snažnom i održivom rastu i otvaranju radnih mjesta, i mnogo je napredovala u svojoj borbi protiv neprijavljenog zapošljavanja, ali reformama na tržištu rada će se taj zamajac unaprijediti uključivanjem mnogo većeg broja radne snage u formalni sektor", izjavio je za SETimes Turkan Dagoglu, potpredsjedavajući parlamentarne Komisije za zapošljavanje.

Neformalna ekonomija u Bugarskoj premašuje 30 posto, izjavio je Kamen Kolev, zamjenik predsjedavajućeg Privredne asocijacije Bugarske. On je dodao kako je stopa neprijavljenog zapošljavanja čak i veća.

"Radnici najviše vole da zadrže koliko god mogu od to malo novca koji dobivaju, tako da općenito ne razmišljaju o budućim potencijalnim socijalnim rizicima, poput nezaposlenosti i bolesti", izjavila je za SETimes Nadežda Daskalova, zamjenica direktora pri Institutu za sindikat i socijalna istraživanja u okviru Saveza nezavisnih sindikata u Bugarskoj (CITUB).

Tokom protekle decenije, Bugarska je pokrenula obavezno prijavljivanje pojedinačnih ugovora o radu, obavezne pragove za socijalnu sigurnost, te fiksne poreze na prihod i dobit kompanija. Jedna od najnovijih mjera usmjerenih na smanjenje broja neprijavljenih radnika bilo je uvođenje zakonske obaveze za sve trgovinske kompanije da svoje fiskalne kase uvežu u sistem Nacionalne agencije za prihode.

Ilir Berisha, direktor Odjela za ekonomsku statistiku pri kosovskoj Agenciji za statistiku, izjavio je za SETimes da ta agencija nema nikakve metode za mjerenje neformalnog sektora u ekonomiji Kosova. Jedan projekat za prikupljanje takvih informacija planira se za 2014. ili 2015, zavisno od raspoloživih sredstava, izjavio je Berisha.

Povezani članci

Prema jednoj studiji koja je u aprilu 2012. objavljena u Žurnalu za upravljanje znanjem, ekonomiju i informacione tehnologije, koju su sastavili Florentina Krasniqi i Rahmije Topxhiu sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Prištini, "procjene ILO-a i Svjetske banke ukazuju na to da se na Kosovu preko jedne polovine ukupno zaposlenih nalazi u okviru neformalne ekonomije."

Nicolae Vacaroiu, predsjedavajući računovodstvenog suda Rumunije, objelodanio je prošle godine da Rumunija godišnje gubi oko 7 milijardi eura zbog povrata PDV-a nepostojećim kompanijama na osnovu lažnih faktura.

Vrijednost ilegalne ekonomije u Rumuniji procjenjuje se na nekih 41 milijardi eura, što je malo manje od 30 posto BDP-a zemlje, prema podacima najnovijih statistika Evropske komisije koje obuhvaćaju 2011. Rumunija je druga od 27 zemalja zajednice u smislu obima neformalne ekonomije, dok je Bugarska prva, a vrijednost njene ilegalne ekonomije procjenjuje se prema istim podacima na preko 32 posto BDP-a.

Svoj prilog za ovaj izvještaj dali su dopisnici SETimesa Paul Ciocoiu iz Bukurešta, Svetla Dimitrova iz Sofije, Menekse Tokyay iz Istanbula i Linda Karadaku iz Prištine.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.