Makedonija i region usmjereni na ispunjavanje standarda EU po pitanju upravljanja otpadom

23/07/2012

Države širom balkana rade na rješavanju problema ilegalnih deponija i traže načine za zaštitu okoliša.

Klaudija Lutovska za Southeast European Times iz Skoplja -- 23/07/12

Godišnje se na lokacije općinskih deponija u Makedoniji odveze nekih 490.000 tona otpada. [Reuters]

Makedonci svake godine proizvedu 700 tona otpada. Dok se većina odvozi na jednu od 54 općinskih deponija širom zemlje, 30% -- oko 210.000 tona -- pobaca se po obroncima brda, u ilegalne deponije, ili se ostavlja da ga razbacuje vjetar, čime se ugrožava živi svijet i omogućava prodor otrovnih toksina u podzemne vode.

Taj problem je daleko od toga da je izoliran. Srbija ima na hiljade ilegalnih deponija; Crna Gora bilježi da samo polovina priliva njego otpada završava na zakonski određenim deponijama, a Albanija poduzima akcije na čišćenju svog smećem zagađenog prirodnog pejzaža.

Svaka država radi na rješavanju tog problema odvojeno, ali sve skupa slažu da nezakonito odlaganje čvrstog otpada predstavlja problem širom Balkana.

Makedonija, koja je od 2005. kandidat za pristupanje EU, prošlog mjeseca je usvojila izmjene i dopune na prijedlog zakona o upravljanju otpadom kojima bi se provodila kaznena politika i pojačala inspekcija.

Ministarstvo za okoliš i prostorno planiranje, zajedno s osam prostornih regiona i općina, poduzima projekat u cilju uklanjanja ilegalnih deponija i žarišta, izjavio je za SETimes Abdulakim Ademi, ministar za okoliš Makedonije.

Zoran Iliovski, predsjednik Udruženja komunalnih službi, izjavio je za Deutsche Welle da samo skopska kompanija Drisla ispunjava zahtjeve EU po pitanju deponija, uz odobrene mehanizme za odlaganje i recikliranje otpada.

Drisla radi na nekoliko projekata za recikliranje plastike i željeza i za propisno odlaganje medicinskog i komunalnog otpada. Tri partnerstva između javnog i privatnog sektora, iz Njemačke, Austrije i Italije, izrazila su interes za saradnju s Drislom u Makedoniji na odlaganju otpada, filtriranju vode i rukovanju deponijskim gasovima, izjavio je za SETimes Goran Angelov, direktor firme Drisla.

"Do kraja ljeta, mi ćemo potpisati sporazum s jednom kompanijom, a u oktobru ćemo pronaći lokaciju za izgradnju fabrike. U 2013. i 2014. se očekuje ulaganje na lokaciji deponije u vrijednosti od 40 do 50 miliona eura," izjavio je Angelov.

"Treba nam široka koalicija sektora za zelenu Makedoniju, nevladinih organizacija, institucija i građana," izjavila je Ljiljana Popovska, članica stranke zelenih Demokratska obnova Makedonije. [Facebook]

Jedna italijanska kompanija će u Drisli izgraditi novi pogon za spaljivanje medicinskog otpada. Početkom 2013. će se u toj novoj peći spaliti prvi medicinski otpad, dodao je Angelov, a u tom procesu će se proizvoditi električna energija.

Deponija je površine oko 80 hektara, od kojih se koristilo samo 45. Drisla ima kapacitete od 26 miliona kubnih metara, kao jedna od najvećih deponija na Balkanu. Veće su samo deponije u Istanbulu i Beogradu.

Austrijska kompanija ASA International gradit će regionalnu deponiju u blizini Strumice i upravljat će otpadom iz deset općina na jugoistoku Makedonije.

Građani su budniji nakon usvajanja propisa o upravljanju otpadom 2008. godine, gdje se slijedi primjer Švicarske i opća kultura i ponašanje građana mijenjaju se putem izricanja kazni.

"Većina stanovnika nosi smeće na deponije. U saradnji s općinskim inspektorima, uspjeli smo uslijediti one nesmotrene na licu mjesta i kazniti ih," izjavila je za SETimes Angelka Angelovska, općinska inspektorica.

Projektom Počistimo Makedoniju 2012, pokrenutim u aprilu, također se poziva na učešće građana. Ta akcija u sklopu je globalne inicijative Pročistimo svijet, sad u preko 85 zemalja, a u Makedoniji njenu koordinaciju vrši nevladina organizacija "Učinimo to" Makedonije.

Taj globalni pokret ima za cilj da pokrene jednodnevne akcije čišćenja radi prikupljanja velikih količina otpada.

"Civilno društvo preuzelo je na sebe veliku ulogu u ovoj globalnoj kampanji, u smislu edukacije i mobilizacije stanovništva, pokretanja građana na učešće u akcijama tokom organiziranih dana i na čišćenje smeća koje se nalazi posvuda," kaže Antonio Jovanovski, predsjednik organizacije Učinimo to Makedonije.

Prva regionalna deponija u Srbiji otvorena je prošle godine, u sklopu Strategije zemlje za upravljanje otpadom u cilju ispunjavanja standarda EU u slivu rijeke Morave, za potrebe dva grada, sedam općina i 372.000 građana.

Ta deponija nalazi se na oblasti od 15 akara, uz dnevni kapacitet od 250 tona, to jest godišnji kapacitet od 90.000 tona.

Reciklaža je od presudne važnosti za upravljanje otpadom. [Reuters]

To je jedan od 14 projekata provedenih u zadnjih šest godina u Srbiji, sa ukupnom vrijednošću od 65 miliona eura od EU, putem programa podrške i infrastrukture za razvoj lokalne samouprave.

Oko 70% deponija u Srbiji nema neophodnu dozvolu i nije predviđeno u prostornim planovima. Broj ilegalnih deponija se ubrzano smanjuje.

"Broj ilegalnih deponija u Srbiji smanjio se na 1.600 u odnosu na njih 4.600 u 2009. godini," izjavio je za SETimes Oliver Dulić, srbijanski ministar za okoliš.

Iako su vlasti najavile izgradnju sedam regionalnih deponija za komunalni i sanitarni otpad, Crna Gora ima samo jednu deponiju za komunalni otpad, u Podgorici.

Prema službenim vladinim podacima, ukupna godišnja količina otpada u Crnoj Gori iznosi oko 193.148 tona; od čega se prikuplja oko polovine, tek 96.574 tona. Ostatak završava u prirodi.

Ivana Vojinović, zamjenica ministra za održivi razvoj i turizam, kaže da su komunalni otpad i otpadne vode prioritet u radu ministarstva.

"Ove godine ćemo početi raditi na tretmanu otpadnih voda u općinama Tivat i Kotor, a već radi sanitarna deponija u općini Bar. Situacija će se poboljšati i zbog niza usvojenih zakonskih propisa u Crnoj Gori vezanih za zaštitu okoliša," izjavila je Vojinovićeva za SETimes.

Međutim, to nije najveći problem za zemlju koja je prije dvije decenije sama sebe proglasila "prvom ekološkom državom". Još uvijek ostaje pet žarišta -- velikih pogona koji proizvode industrijski i toksični otpad koji završava direktno u prirodi -- za koje još nije pronađeno rješenje.

Svoj prilog za ovaj izvještaj dali su dopisnici SETimesa Biljana Pekušić iz Beograda i Dražen Remiković iz Podgorice.