Bivši neprijatelji povezuju se kako bi očistili Savu radi trgovine

04/06/2012

Vlade Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske odlučile su da je vrijeme da se zajednički radi na revitalizaciji rijeke Save.

Ivana Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 04/06/12

Privredni subjekti duž rijeke Save trpe već godinama, pošto su borbe izmijenile njeno plovno stanje. [Nada Božić/SETimes]

Sava je bila najduža nacionalna rijeka još u Titovoj Jugoslaviji, vijugajući kroz sadašnju Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, te tri glavna grada -- Ljubljanu, Zagreb i Beograd.

Tri od te četiri zemlje borile su se 1990-tih jedna protiv druge, a sama rijeka, -- prirodna granica svim trima zaraćenim stranama -- još uvijek nosi ožiljke borbi.

Višegodišnji sukobi zaustavili su transport roba. Po rijeci su tad razbacane mine, od kojih neke postoje i danas. Ostaci uništenih mostova i drugog krša zagušili su vodotok. Sava je prestala biti pogodna za plovidbu, a kad su prestali voziti brodovi, i luke su se zatvorile. Taj domino-efekat je bio dubok i pogodio na desetine privrednih djelatnosti vezanih za vodotransport i riječni život u sve tri zemlje.

Danas, 13 godina nakon sukoba, tri prisavske zemlje pokušavaju raditi na rješavanju tih pitanja -- a glavni od njih je da se rijeka ponovno u potpunosti otvori za plovidbu. U maju su tri zemlje potpisale sporazume o plovidbi i tehničkom održavanju savskih puteva kao osnovu za zajednički rad i službenu saradnju.

S obzirom na tekuću ekonomsku situaciju, sve tri zemlje koje rade na revitalizaciji rijeke zavisne su od pomoći iz različitih fondova EU, koje podržava Svjetska banka.

Žaneta Ostojić Barjaktarević, direktorica najstarije institucije u toj oblasti specijalizirane za plovidbu vodotokovima -- Direkcije za unutarnje plovne puteve u Beogradu -- kaže da ekonomske posljedice zahtijevaju najdirektniju pažnju.

"Mi možemo imati fantastične plovne puteve, ali to nije ništa ako nemamo luke, prijevoz, ekonomska ulaganja u tom polju i infrastrukturi. Prijevoz bilo koje vrste robe vodom je najrentabilniji, ali luke za skladišta s robom su također vrlo važne. Bez luka, ostat ćemo samo u tranzitu. Brodovi ovuda plove, ali ne zastaju," izjavila je Barjaktarevićeva za SETimes.

Luke koje su uspjele ostati otvorene su u velikoj mjeri neiskorištene, što usporava lokalnih i regionalni ekonomski razvoj. Luka Brčko u BiH je jedan takav primjer. Njeni aktuelni kapaciteti isti su kao što su bili i prije rata, prema nedavnoj predmetnoj studiji koju je finansirala Svjetska banka, koja situacija dovodi do nakupljanja tereta u hrvatskim lukama.

Rijeka Sava duga je skoro 950 kilometara, i protječe kroz Slovenju, Hrvatsku, duž granice Bosne i Hercegovine i kroz Srbiju. [SETimes]

Mustafa Nuković, direktor Luke Brčko, izjavio je za SETimes: "Mi ne možemo opslužiti sav taj teret, jer Sava ovdje još nije pročišćena. To je tekući proces i njegov kontinuitet vrlo je važan za Distrikt Brčko i cijeli region, jer su troškovi tog transporta najniži mogući. Međutim, važno je reći da saradnja među svim prisavskim državama predstavlja ključnu ulogu u procesima poput ovoga, kako bi se pronašla sredstva za njih."

Ta saradnja među prisavskim zemljama također je ključna za Lučku upravu u hrvatskom gradu Slavonski Brod. "Neophodno je načiniti dodatna ulaganja u razvoj transportnih komunikacija kako bi se ponovno akuelizirali transportni koridori. Zbog rata u ovim krajevima ... oni [su i dalje] zaboravljeni od strane stranih investitora i transportne zajednice," izjavio je za SETimes Vjekoslav Janković, advokat Lučke uprave Slavonski brod.

On je također naglasio važnost usklađivanja aktivnosti usmjerenih na povrat Save na njen raniji status prirodnog transportnog koridora.

Ta rijeka napokon predstavlja najefikasniji način za prijenos niza roba u razmjeni između BiH, Hrvatske i Srbije. Trenutno se putem te rijeke transportiraju velike količine tečnih tereta, uključujući benzin i dizel, kao i značajne količine rasutih tereta, poput uglja, đubriva i metalnih proizvoda.

Iako je količina transportovanih roba kontinuirano velika, kapacitet za transport tereta nije dovoljno iskorišten. Postoje brojne kompanije koje dijele zajednički cilj jačanja tih kapaciteta. Jedna od njih je Agent Plus, specijalizirana za organizaciju transporta duž kopnenih vodnih pravaca i na moru, za rukovanje brodovima, kao i za izradu dokumentacije za carinsku reviziju.

Zoran Netković, direktor agencije Agent Plus, smatra da su poboljšani politički odnosi između te tri zemlje doprinijeli boljim ekonomskim vezama, što je sa svoje strane doprinijelo važnosti Save u smislu trgovinske razmjene. On također smatra da se riječni kapaciteti trenutno koriste na odgovarajući način.

Povezani članci

Vodostaj -- uglavnom na Dunavu, Savi i Drini -- dostigao je u decembru prošle odine najniži nivo u zadnjih 30 godina. [Reuters]

"Glavni problem je plovidba tokom većeg dijela godine, [s obzirom na] nizak vodostaj, što je često teško predvidjeti. Drugi problem je pojava pješčanih nanosa, koja se ne može korigirati regulatornim mjerama. Međutim, ima elemenata na kojima je objektivno moguće vršiti utjecaj, poput radnog vremena carinskih i graničnih vlasti u cilju obavljanja revizije," na blagovremeniji način, uz naglasak da oni ne rade vikendom," izjavio je on za SETimes.

U cilju iskorištenja svih prirodnih i geografskih kapaciteta rijeke za različite svrhe -- i u cilju unaprjeđivanja ekonomske saradnje između njenih zemalja -- 17 privrednih komora iz ove oblasti potpisalo je Protokol o regionalnoj saradnji. To je bio simboličan podsjetnik podsjetnik za produženje projekta "Ekonomski region u slivu rijeke Save", koji obuhvaća tržište od oko 6,9 miliona ljudi i približno 140.000 privrednih subjekata.

"Cilj ovog projekta i regionalne saradnje su razvijanje ekonomskih odnosa, infrastrukture, zaštite okoliša, turizma i objedinjavanje nauke s praksom, u krajnjem cilju jačanja prekogranične saradnje, održivog razvoja i ubrzanih evropskih integracija. Rijeka koja pripada ljudima zajedno sa svim svojim potencijalom je kičma saradnje usmjerene na ostvarivanje tih ciljeva," izjavio je za SETimes Dragan Stefanović, sekretar Asocijacije za transport i telekomunikacije pri Privrednoj komori Beograda.

Potencijal za turizam leži u jezerima koje Sava napaja: Ada u Beogradu i Jarun u Zagrebu su atraktivne lokacije za privlačenje i domaćih i stranih turista. Jezero Ada je nekad zvano "Beogradsko more" i bilo je ove godine domaćih Svjetskom kupu u veslanju.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.