Kosovo računa na snažnu podršku od Turske
30/04/2012
Kosovo i Turska imaju, kako to bivši predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu opisuje, "zlatne odnose", snažne političke i ekonomske veze, vezane religijskim i kulturološkim afinitetima koji su se razvijali tokom više od pet vijekova otomanske vladavine.
Muhamet Brajshori za Southeast European Times iz Prištine -- 30/04/12
 Kosovari gledaju na Tursku s toplinom, s obzirom na viševjekovne vjerske i kulturne veze. [Reuters] |
Kada je Kosovo u februaru 2008. proglasilo nezavisnost, Turska je bila među prvim državama koje su ga priznale. Ubrzano radeći u narednim mjesecima, Kosovo je otvorilo ambasadu u Turskoj do kraja te godine. Bekim Sejdiu bio je izabran za otpravnika poslova kako bi nadgledao tu ustanovu, a poslije je imenovan ambasadorom u Turskoj.
Od tada, "odnosi se vode na osnovi država-država. To nije bio slučaj tokom devet godina međunarodne uprave nad Kosovom," rekao je Sejdiu za SETimes.
"Zatim, uspostava diplomatskih odnosa i otvaranje rezidentnih ambasada unaprijedili su komunikaciju i saradnju između te dvije zemlje. Tu su i faktori geopolitičke, ekonomske prirode i drugi, koji pozitivno utječu na odnose."
Kosovski i turski zvaničnici često dolaze u međusobne posjete. Premijer Recep Tayyip Erdogan bio je najviši zvaničnik koji je posjetio Kosovo 2010. godine. Još prošlog mjeseca, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga bila je u Istanbulu na sastanku sa svojim turskim kolegom Abdullahom Gulom.
Jahjaga je pohvalila pomoć i podršku koju Turska pruža i pozvala na širenje međusobne saradnje, naročito u vezi s trgovinom.
Tokom posljednje dvije godine, turske kompanije dobivale su na tenderima neke ključne strateške javne projekte na Kosovu.
Tursko-američki konzorcij Bechtel-Enka gradi prvi autoput na Kosovu, koji ga na jugu povezuje s Albanijom, a na sjeveru sa Srbijom. U okviru tog projekta otvoreno je oko 4000 radnih mjesta.
Turska kompanija Limak dobila je na tenderu upravljanje Međunarodnim aerodromom Priština, koji se trenutno renovira i širi. Turske kompanije su natjecatelji i za ostale strateške projekte, uključujući i novu kosovsku elektranu. Ostale rade na sektorima zdravstva i obrazovanja. Ambasador Sejdiu kaže da je privlačenje direktnih stranih investicija na Kosovo jedan od glavnih ciljeva vlade.
 Turske firme dostavljaju ponude za strateške infrastrukturne projekte u Kosovu. [Reuters] |
"Postoje mnoge turske kompanije koje su investirale u Kosovo, u sektorima kao što su bankarstvo i ostale službe, rudarstvo, gradnja i tako dalje. Naš cilj je da to uvećamo. Stremeći ka tom cilju, naša ambasada svake godine [sponzorira] četiri do pet poslovnih foruma i sličnih aktivnosti u različitim gradovima u Turskoj, kojima se promoviraju investicije iz Turske na Kosovu," rekao je on za SETimes.
Do sada su Kosovo i Turska potpisali 16 sporazuma, što svjedoči o dinamičnosti u njihovim odnosima. Međutim, veze sa Turskom fokusirane su i na pridobivanje dodatnih priznanja za Kosovo. To je zauzelo centralnu važnost po pitanju političke saradnje.
"Tokom posljednje četiri godine, glavni cilj Kosova u vanjskoj politici je da se poveća broj bilateralnih priznanja nezavisnosti … i članstvo u međunarodnim organizacijama," dodao je Sejdiu.
On naglašava da se svakim segmentom podrške Turske, kojim se poboljšavaju kapacitete i efikasnost državnih institucija ili ubrzava ekonomski razvoj ili Kosovo promovira na međunarodnom nivou, potpomaže euro-atlantska integracija Kosova.
Sejdiu opisuje Tursku kao ključnog euroatlantskog saveznika, nešto što je u više navrata potvrđivano tokom najtežih trenutaka za Kosovo: rat iz 1990-ih, obnova i period nakon proglašenja nezavisnosti.
"Prema mom mišljenju, ti odlučujući trenuci pokazuju da je stav Turske prema Kosovu povezan linijama euro-atlantskog okvira, pa je prema tome u punoj saglasnosti sa okvirima ostalih ključnih strateških saveznika. Samo treba pogledati na popis zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova u sedmici nakon proglašenja ... da se to potvrdi."
Međutim, neootomanska vanjska politika Turske ne smatra se univerzalno pozitivnom u nekim akademskim krugovima na Kosovu. Sejdiu to i priznaje, s obzirom na utjecaj ostavštine otomanskog carstva na bilateralne odnose. On kaže da međudjelovanje prošlosti i sadašnjosti na Balkanu dobro opisuje poznata izjava Winstona Churchilla: ponekad Balkan stvara i više historije nego što se može konzumirati.
 Sejdiu kaže da je saradnja sa KSF-om "jedan od najaktivnijih oblika saradnje između te dvije zemlje." [Reuters] |
"Nije realistično potpuno zanemariti historijske percepcije u oblikovanju vanjskopolitičkih stavova. To nije najutjecajniji faktor kad se govori o formuliranju parametara vanjske politike država, bilo Kosova, Turske ili nekih drugih. Ne želim reći da historijska ostavština igra istu ulogu i u svim drugim zemljama svijeta. Ono što ja želim naglasiti je činjenica da su historijske percepcije i osjećaji uvijek isprepleteni sa drugim faktorima, kad se govori o njihovom utjecaju na paradigme vanjske politike," objasnio je Sejdiu.
Turska je važan partner u vezi u odbrambenom pogledu, ali dok su ostale države u tom regionu potpisale Sporazum o odbrambenoj saradnji s Turskom, Kosovo to nije učinilo. Sejdiu kaže da unatoč tome Kosovske sigurnosne snage (KSF) imaju dobru saradnju s turskom vojskom i da su odnosi između ministarstva za KSF i turskog ministarstva obrane dinamični.
"Između Kosova i Turske već su potpisani neki sporazumi na tom polju. Oni odgovaraju potrebama i stvarnosti na Kosovu… Mogu reći da je ta [saradnja sa KSF-om] jedan od najaktivnijih oblika saradnje između dviju zemalja, a Kosovske sigurnosne snage imaju veliku korist od te saradnje."
On kaže da su albanska zajednica koja nastanjuje Tursku i turska zajednica koja nastanjuje Kosovo ključan faktor u gajenju bilateralnih odnosa.
"Ja sam mišljenja da je osnovni faktor u odnosima dviju zemalja njihova vizija budućnosti. Konceptualno je to mjesto na kojima bi se njihovi putevi mogli spojiti ili razdvojiti, a možda čak i sudariti. Kosovo i Turska dijele istu viziju za Balkan. Naime, obje žele vidjeti stabilan, demokratski i prosperitetan region integriran u EU i NATO."
Pošaljite e-poštu prijatelju
Verzija za štampanje 
Reportaža
U regionu se nastavljaju kršenja ljudskih prava, kako kaže nedavni izvještaj organizacije Amnesty International.
Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.
Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.
Politika za davanje komentara na SETimesu