23/04/2012
Uprkos fanfarama i nadama, neki projekti stranih investicija širom regiona ostaju samo na papiru.
Paul Ciocoiu za Southeast European Times iz Bukurešta -- 23/04/12
![]() Na hiljade obećanih radnih mjesta nije se nikad ostvarilo kad je Nokia stigla u Rumuniju. [Reuters] |
Kad je finski gigant mobilne telefonije Nokia prije pet godina najavio da će otvoriti proizvodni pogon u rumunskom selu Jucu, niko nije znao da će euforija biti kratkog daha.
Pogon je privukao druge investitore, uglavnom dobavljače, u okviru industrijskog parka od 150 hektara. U toj zoni, koja je trebala biti poznata pod nazivom "Nokijino selo", krenulo je poslovanje nekretninama. U proizvodnom objektu dobilo je posao oko 2.200 ljudi, a finski menadžeri obećali su ulaganje od 60 miliona eura, kojim će se otvoriti dodatnih 15.000 radnih mjesta.
Četiri godine kasnije, 2011, kompanija je objavila da izmješta svoje proizvodne objekte u Aziju. Bukureštanski zvaničnici bili su šokirani tim potezom i nisu imali pojašnjenja za brz odlazak komkapnije koja je dovela do ekonomske revolucije u centralnoj Transilvaniji.
Scenario "Nokia" nije jedinstven, iako su druge kompanije dolazile u manjem obimu.
U udaljenom gradu Vasluiju, na istoku Rumunije, jedna holandska kompanija je početkom 2000-tih preuzela fabriku parnih ventila iz komunističkog doba. Entuzijazam oko tog preuzimanja bio je ogroman, prisjeća se bivši zaposlenik Ionel Biclea.
"Svi su smatrali, uprkos surovim ekonomskim uslovima u to vrijeme, da će fabrika u biti biti preporođena. Budućnost nam je izgledala toliko sjajna sa zapadnim investitorom iza nas", izjavio je on za SETimes.
Međutim, kapitalistička pravila nisu išla u prilog toj fabrici. Tokom godina, novi vlasnici su proizvodnu fabriku pretvorili u pogon za sklapanje dijelova. Oštra konkurencija iz Azije pomogla je da se zapečati sudbina te fabrike.
"Od oko 2.000 zaposlenika, ostalo ih je manje od 100. Bili smo toliko razočarani. Većina nas je tu radila otkako je ta fabrika 1978. godine osnovana. Tek tad nam je grubo svanulo da strani investitor ne znači automatski i spas," dodaje Biclea.
![]() Srbijanski predsjednik Boris Tadić bio je prisutan na proslavi zbog vijesti o planiranoj proizvodnji Fiata u njegovom pogonu u Kragujevcu. [Reuters] |
Ljudi u Srbiji gube poslove u fabrikama koje vode vlasnici-pojedinci. Veliki broj novih privatnih vlasnika prekršio je svoja obećanja o proširenju, te je u stvari otpuštao zaposlene.
Bugarski privrednik Valentin Zahariev otkupio je fabriku u Leskovcu koja je proizvodila plastificiranu metalnu foliju. Iako je on pri dolasku obećao da će zaposliti preko 200 ljudi, on je otpustio trećinu radnika kompanije.
Niška građevinska kompanija Građevinar obezbjeđivala je život za 20.000 ljudi. Kompaniju je 2007. kupio srbijanski privrednik Đorđe Nicović, koji je otpustio radnike i prekinuo kompletno poslovanje.
Mljekara Swedmilk otvorila je pogon u novembru 2007, zaposlivši 120 radnika, uz ugovorni angažman za 1.200 poljoprivrednika. Pogon je propao samo godinu dana kasnije i prodat je američko-izraelskoj kompaniji Phoenix Energy, ali neotplaćeni dugovi prema poljoprivrednicima pokazali su se većima nego što ih je ona mogla podnijeti.
Turska kompanija za preradu mlijeka Sütas otkupila je 4. aprila propalu mljekaru i planira početi s poslovanjem u roku od šest mjeseci.
“To će biti ogromno ulaganje za naše poljoprivrednike i uzgajivače stoke,” izjavio je u saopćenju ministar bez portfelja Hadi Nezir.
Ljupčo Aleksov, poljoprivrednik iz Kadina, izjavio je za SETimes da ta prodaja pruža poljoprivrednicima nadu za oporavak -- ne samo poljoprivrednicima iz Skoplja, nego i iz drugih djielova zemlje.
Generalno govoreći, dok mnoge kompanije najavljuju da će u regionu uspostaviti poslovanje i fabrike, njihovi planovi ne završavaju se kako treba.
U Makedoniji je nekoliko fabrika -- uključujući i onu francuske firme Montupet, slovenačke Iskre, turskog Šiše Džama i Borteka -- najavilo namjere za otvaranje pogona, ali oni nikad nisu realizirani.
Međutim, nije slučaj uvijek takav. Može se naći i slučajeva sa sretnim završetkom.
U Srbiji je italijanska kompanija FIAT otvorila pogon u Kragujevcu, po ugovoru koji je potpisan 2008. Uskoro će početi proizvodnja modela FIAT 500 L. Do kraja godine, u pogonu će posao imati 2.500 ljudi, a godišnji izvoz zemlje porast će za preko jedne milijarde eura.
![]() Fabrika Benetton u Nišu, uz svoje planirano proširenje, postat će najveća tekstilna investicija u Srbiji. [Arhiva] |
A italijanska odjevna kompanija Benetton najavila je prošlog mjeseca da će proširiti svoju postojeću fabriku u Nišu u roku od narednih četiri godine, te da će zaposliti oko 3.000 radnika.
Južnokorejski proizvođač auto-dijelova Yura otvorio je u zadnje dvije godine u Srbiji tri fabrike i zaposlio blizu 3.500 ljudi. U četvrtoj fabrici, koja se gradi u Leskovcu, bit će zaposleno dodatnih 1.500 radnika.
U slobodnoj zoni Makedonije, američka kompanija Johnson Controls, firma Johnson Matheey iz Velike Britanije i italijanska firma Teknohose grade pogone i planiraju zaposliti na hiljade radnika.
U rumunskom gradu Iassy, globalni dobavljač tehnologije i elektronike Delphi nedavno je otvorio svoju četvrtu fabriku u zemlji. Delphi je u ta četiri pogona, koji zapošljavaju preko 12.000 lica, uložio preko 300 miliona eura.
"Rumunija pruža odličnu kombinaciju raspoloživosti stručne radne snage za proizvodnju i fakultetski obrazovanih lica za tehniku i menadžment; te postojeće infrastrukture i komunalija, kao i konkurentne cijene za poslovanje, uključujući plaće, komunalne troškove i usluge," izjavila je za SETimes Agnieszka Przymusinska, menadžer za komunikacije firme Delphi za centralnu i istočnu Evropu.
"Zemlja nudi odličnu kvalificiranu radnu snagu. Uz propisnu obuku, domaći kandidati se vrlo dobro prilagođavaju standardima auto-moto industrije. Naši zaposlenici su dinamični, kvalificirani i posvećeni poslu," dodaje ona.
Iako su poslovne investicije izgleda uvijek rizične po pitanju krajnjeg ishoda, to ne sprječava kompanije u pravljenju planova.
Očekuje se da će firma za auto-dijelove Draxlmaier otvoriti pogon u Kavadarcima, u Makedoniji, koji će u naredne tri godine zaposliti 4.000 lica.
Svoj prilog za ovaj izvještaj dale su dopisnice SETimesa Marina Stojanovska iz Skoplja i Biljana Pekušić iz Beograda.
Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.
Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.
Politika za davanje komentara na SETimesu