Dijalog između Kosova i Srbije još uvijek u zastoju, a velika pitanja neriješena

13/02/2012

Ima već više od dva mjeseca otkako su pregovarači iz Srbije i Kosova sjeli jedni naspram drugih za pregovarački sto kako bi razgovorali o tehničkim pitanjima. Veći problemi, uključujući tu i vrlo zategnuta pitanja oko nestalih lica, još uvijek su neriješeni.

Linda Karadaku i Ivana Jovanović iz Prištine i Beograda -- 13/02/12

photo

Rodbina u bolu zbog lica koja se još uvijek vode kao nestala iz rata 1998-1999. tokom obilježavanja Međunarodnog dana nestalih, 30. augusta 2010. u blizini Prištine. [Reuters]

Bajram Cerkini iz Mitrovice izgubio je 1999. svog 19-godišnjeg sina, a nakon 13 godina još uvijek nema informacija o tome šta mu se desilo.

On je ogorčen zbog toga što bi se, učešćem u povremeno pokretanim, te povremeno zaustavljanim razgovorima s Kosovom uz posredovanje EU, Srbija mogla korak po korak približavati EU, bez rješavanja takvih pitanja kao što su ratne reparacije i nestala lica.

"Brisel nas ne shvaća ozbiljno. Da nas shvaća, to pitanje se moglo postaviti kao preduslov za bilo kakvo daljnje napredovanje Srbije ka EU. Svi dosadašnji znaci ukazuju na to da Brisel to pitanje nije uzeo zaozbiljno, jer to znači da bi neki ljudi morali izaći i pred lice pravde, pred sud," kaže Cerkini za SETimes.

Ta veća pitanja još uvijek nisu predmet tekućih razgovora između Kosova i Srbije.

Taj dijalog, koji je otpočeo u martu 2011, ide naprijed milimetar po milimetar, umjesto da se fokusira na tehnička pitanja, iako je bilo određenih važnih proboja. Na primjer, pronađena su kompromisna rješenja po pitanju integralnog upravljanja granicama. Međutim, druga tehnička pitanja poput energetike, telekomunikacija i predstavljanja Kosova u regionu daleko su od rješenja, a datum za ponovno otpočinjanje razgovora još uvijek nije na vidiku. Zadnji sastanak bio je 2. decembra.

"Ne mogu potvrditi datum naredne runde ... u ovoj fazi. Mi želimo da se taj dijalog nastavi, i obje strane su još uvijek angažirane," izjavila je za SETimes glasnogovornica EU Maja Kocijančič.

Cijelu situaciju kompliciraju dva nova poteza opozicionih stranaka na Kosovu. Ona glavna, Demokratska liga Kosova (LDK), pozvala je 7. februara na formalni prekid dijaloga. Njen lider Isa Mustafa, koji je i gradonačelnik Prištine, izjavio je za kosovskog javnog emitera RTK da je, iako se međunarodnoj zajednici moraju pružiti uvjeravanja o tome da Kosovo nije protiv dijaloga sa Srbijom, "apsurdno … stupati u dijalog s nekim ko stupa na teritoriju (Kosova) s kriminalnim snagama, snagama organiziranog kriminala, ko blokira jedan dio zemlje i u tom dijelu dovodi do nepoštivanja fiskalnih propisa i narušava teritorijalni suverenitet zemlje, [dok] mi nastavljamo dijalog i ponašamo se kao da ništa ne vidimo. "

photo

Kuća uništena u selu Kalicane na zapadu zemlje tokom rata iz perioda 1998-1999. [Reuters]

Druga opoziciona stranka Vetevendosje pokušala je narednog dana različitu taktiku, zatraživši od Ustavnog suda da presudi da li je za do sad postignute sporazume, koji se smatraju međunarodnim sporazumima, potrebna ratifikacija parlamenta. Stranka je također prošlog mjeseca organizirala dva protesta usmjerena na to da se vlada primora da uvede reciprocitet sa Srbijom na granicama.

Edita Tahiri, šefica pregovaračkog tima Kosova, izjavila je da bi se ratne reparacije i demarkacija granica trebali rješavati ove godine. Taj dnevni red je, dodaje ona, zasnovan na onome što prioritetnim smatraju sve tri strane: Kosovo, Srbija i EU.

Što se tiče ratnih reparacija, "Srbija bi trebala preuzeti obaveze koje proističu iz njene odgovornosti za rat na Kosovu", izjavila je ona za SETimes.

Beograd ima potpuno drugačiji stav. Borko Stefanović, šef pregovaračkog tima Srbije, kaže za SETimes: "Reparacija se ne može plaćati nekome ko živi u istoj državi. To je prva stvar."

Marko Milanović, profesor međunarodnog prava na britanskom Univerzitetu u Nottinghamu, slaže se s tim i kaže za SETimes da je vrlo teško da Kosovo ostvari pravo na ratne reparacije od Srbije, primarno zbog toga što tokom sukoba na Kosovu ono nije bilo nezavisna država.

"Drugim riječima, Srbija je tad kršila prava svojih vlastitih građana, a ne pravo neke druge države," kaže Milanović.

Kosovski advokat Adil Fetahu izjavio je za SETimes da bi Srbija trebala kompenzirati milijarde materijalne i nematerijalne štete koju je uzrokovala na Kosovu, te da bi Priština trebala to i dalje zahtijevati. "To je … veliki posao, koji se može odugovlačiti godinama i decenijama," priznaje Fetahu i dodaje: "Nema šanse da se između Kosova i Srbije postigne dogovor o pitanjima ratnih reparacija i kompenzacije ... o tome bi trebala odlučivati međunarodna arbitraža."

Fetahu smatra da i demarkacija granice sa Srbijom predstavlja komplicirano političko pitanje i da "nema nikakve šanse" da će se ono riješiti "u skoroj budućnosti".

On međutim naglašava uslov da "nijedna država ne može postati članica EU bez rješavanja graničnih sporova sa susjedima. Svaka država mora tačno i precizno odgovoriti na upitnik EU o tome koja je njena granica sa svakom od susjednih država."

Što se tiče kontrole graničnih prijelaza, Dušan Janjić, saradnik na istraživanjima u okviru Instituta za društvene nauke u Beogradu, ocjenjuje sporazum postignut tokom ljeta na ovaj način: "U provedbi ovog posrazuma, mi ćemo imati apsurdnu situaciju gdje će stvari bolje izgledati na papiru i između pregovarača nego na terenu," kaže on za SETimes.

photo

Personal KFOR-a igra vodeću ulogu na problematičnom prijelazu Brnjak. [Reuters]

On opisuje "dvostruku" situaciju koja je u toku s tehničkim dijalogom, koji se za Beograd "održava bez političkog odobravanja i podrške na terenu". Međunarodna zajednica i kosovske vlasti, kaže on, pokušavaju dobiti "što više mogu od Beograda, kako bi to mogle provesti u nekom adekvatnijem trenutku".

Građani se pitaju kad će se raditi na rješavanju velikih pitanja. Prištevac Besnike Salihu za SETimes kaže: "Sporazumi do sad postignuti postignuti su s poteškoćama. Ima problema i u njihovoj provedbi. Mislim da [demarkacija granica] za sad uopće neće biti na dnevnom redu."

Saša Denić, kosovski Srbin iz Gnjilana na istoku Kosova, čak i ne razmatra mogućnost plaćanja ratnih reparacija. "Jedan dio Kosova trebao bi plaćati drugom dijelu Kosova, ili bi oni koji su ostali trebali plaćati onima koji su otišli sa Kosova?" kaže on za SETimes.

Svi se izgleda međutim slažu da se pitanje nestalih lica uskoro mora rješavati. Međunarodna komisija za nestala lica kaže da su locirani i identificirani ostaci 2.370 nestalih lica. Šefica Komisije Kathryne Bomberger kaže da još uvijek ima približno 1.800 lica prijavljenih kao nestala u sukobu na Kosovu i da "tokom godina postoji stalan pad u obimu pronalaženja nestalih lica".

Povezani članci

Loading

Čelnik beogradskog tima Stefanović kaže da strane nisu uspjele pronaći mehanizam kojim bi se omogućilo efikasnije locirane nestalih. "A to je ono na čemu mi insistiramo," kaže on.

Gordana Đukanović iz Srpskog udruženja porodica otetih i poginulih na Kosovu, kaže za SETimes da na listi nestalih lica s Kosova ima 512 Srba i nealbanaca.

"Mi smo, prije početka pregovora između Beograda i Prištine, imali sastanak s g. Stefanovićem, kad nam je on rekao da će se o tome pregovarati na dnevnom redu pitanja," kaže Đukanovićeva za SETimes i dodaje kako su oni bili iznenađeni da to pitanje nije uopće ni spomenuto.

"Ja se nadam da će se beogradske vlasti i vlasti u Prištini usuglasiti o tome da iskreno i istinski počnu tražiti i ekshumirati grobnice za koje smo mi obezbijedili mape i žive svjedoke, te da će konačno početi i s identifikacijama, kako bi porodice utvrdile sudbinu svojih nestalih," kaže ona.

Ovaj sadržaj je naručen za SETimes.com.
Loading
Glasanje
 
 

Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.

Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.

Politika za davanje komentara na SETimesu

Focus on Ukraine

Reportaža

EU zatražila od Balkana da povede borbu protiv korupcije u energetskom sektoruEU zatražila od Balkana da povede borbu protiv korupcije u energetskom sektoru

U novom izvještaju preporučuje se reforma pravosudnog sistema u cilju zaustavljanja korupcije u poslovima vezanim za oblast energetike.

Najpopularniji

Loading
Loading
Loading

Anketa

U Srbiji je smijenjeno pet od ukupno sedam šefova policije zbog toga što je vlada saopštila da je nezadovoljna naporima na eliminisanju korupcije. Koliko je vaša zemlja uspješna u borbi protiv korupcije?

Vrlo uspješna
Djelimično uspješna
Prosječno
Djelimično neuspješna
Vrlo neuspješna