Siva ekonomija u središtu pažnje u Makedoniji

02/11/2009

Prošle godine, vlada je saopćila da će Makedonija biti imuna na svjetsku ekonomsku krizu -- i nije bila u pravu. Sad zemlja poduzima korake na rješavanju te dileme.

Zoran Nikolovski za Southeast European Times iz Skoplja -- 02/11/09

Guverner Narodne banke Petar Goshev. [Tomislav Georgiev/SETimes]

Ekonomska situacija u Makedoniji je izgleda pojašnjena tokom prošlosedmične posjete MMF-a. Vlada je bila zadovoljna zaključcima MMF-a, ali opozicione stranke nisu bile toliko oduševljene.

Očekuje se postepeni povratak rastu, a predviđa se da će ove godine BDP opasti samo po stopi od 1% do 1,5% -- što je mali napredak u odnosu na prethodne prognoze u kojima je predviđan pad od 2,5%, izjavio je šef misije MMF-a za Makedoniju Wes McGrew.

"Iako je kriza očigledno imala utjecaja na Makedoniju, ona je prošla znatno bolje od većine drugih zemalja u regionu," saopćila je vlada na zajedničkoj pres-konferenciji sa šefovima finansijskih institucija Makedonije.

Međutim, Socijaldemokratski savez Makedoniju (SDSM) upozorava da je MMF predvidio visok rizik od makroekonomske nestabilnosti.

"Vlada ostaje sama u svojim nerealnim projekcijama za 2009. koje su protivne projekcijama MMF-a, EBRD-a [Evropske banke za obnovu i razvoj] i SDSM-a", izjavio je potpredsjednik SDSM-a Zoran Jovanovski.

Proteklog ljeta se usijala debata o utjecaju globalne finansijske krize.

Naslovi u julu mjesecu su glasili: "Makedonija pred bankrotom". Do povike u medijima došlo je kad je ministar finansija Trajko Slaveski izjavio da je zemlja na ivici likvidacije svoje imovine. On je parlament pozvao na rebalans budžeta i na rezanje troškova za približno 100m eura.

Narodna banka Republike Makedonije. [Narodna banka Makedonije]

"Ne čekajte septembar, uradite to do kraja mjeseca," rekao je Slaveski.

Ta uzbuna šokirala je zemlju. Mnogi su špekulirali da će se možda rezati radna mjesta u javnom sektoru i penzije kako bi se doprinijelo u borbi protiv duga u zemlji -- - ti strahovi se nikad nisu obistinili.

Zemlja je međutim primila direktan udar globalne finansijske krize, te je novoimenovani ministar finansija Zoran Stavrevski, koji je ujedno i zamjenik premijera, objavio da je zemlja ušla u recesiju.

"Niko se ne bi trebao iznenaditi što je tokom 2009. Makedonija imala negativne stope rasta, kao i ostale zemlje, i što će ove godine ući u recesiju. Ako je cijeli svijet u recesiji, nije realno očekivati da će Makedonija biti izvan toga," saopćio je Stavrevski u parlamentu.

Iako Stavrevski nije bio iznenađen, neki od naslova na internet stranici njegove vlade bili su zloslutni.

Jedan naslov je glasio: "Direktna strana ulaganja u prva četiri mjeseca 2009. iznose približno 90m eura."

Prema tom članku, tokom iste godine, u zemlju je uneseno ukupno 142,5m eura direktnih stranih ulaganja.

Jedan drugi naslov, možda i najzloslutniji, glasi: "Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu 2009. je -0,9%."

U svim člancima koriste se cifre dobivene od Državnog ureda za statistiku.

Ta kriza, slično kao i u drugim zemljama, uzela je svoj danak na radničkoj klasi -- posebno kad se radi o zahtjevima za kredit. Potrošački krediti povećali su se u prosjeku sa 10% na 14,5%, a banke su nezavisno od politike Narodne banke provele kreditne restrikcije koje su većini ljudi kredite učinile gotovo nedostupnima.

Ministar finansija Zoran Stavrevski. [Vlada Makedonije]

Politika guvernera Narodne banke Petra Gosheva otkad je preuzeo vodeću poziciju u centralnoj banci je čvrsta -- nulta stopa tolerancije za izmjene stabilnog kursa denara. Kad su bili na vidiku prvi znaci ekonomske krize, Goshev je uveo radikalne antiinflacijske mjere.

U martu, Goshev je izjavio da je kurs denara ozbiljno ugrožen i da će on braniti fiksni kurs sa stranim valutama po svaku cijenu. On je također preduzeo mjere za radikalno pooštravanje već tvrde monetarne politike, jer se kamata na obveznice Narodne banke povećala za dva postotna poena, a banka stremi ka očuvanju rezervi u stranoj valuti, održavanju kursa i izbjegavanju devalvacije.

Privreda se već neko vrijeme žali da su zbog restriktivne politike Narodne banke krediti i kapital postali skupi, a izvoz otežan.

U augustu su neke naznake nade, poput zdravog budžeta za prethodni mjesec, navele Stavreskog da guvernera pozove na smanjenje kamatnih stopa.

U intervjuu za lokalnbi dnevnik Utrinski vesnik, Goshev je izjavio da je prerano ublažavati monetarnu politiku. On je ocijenio da će banke u zemlji osjetiti snagu krize tek malo kasnije. Dobit banaka bila je niža za skoro 86% u odnosu na prethodnu godinu.

Posljedice krize vide se i u rezervama strane valute. Prema podacima Narodne banke, rezerve strane valute su se ove godine smanjile za 101,5m. Pozitivni signali došli su u julu, kad su se rezerve strane valute povećale, jer je vlada izdavala takozvane "euro-obveznice", po zaostalom dugu, i zbog priliva emigranata u Makedoniju.

U novembru 2008, iako je vlada rekla da će kriza preko zemlje brzo proći, ona je najavila paket od 330m eura za ublažavanje njenih posljedica. Taj paket uključivao je, između ostalih mjera, smanjenje carinskih dažbina i smanjenje poreza za poljoprivrednike.

Prema riječima Miroljuba Sukarova, profesora na tetovskom Univerzitetu Jugoistočne Evrope, proizvodi koje Makedonija izvozi nisu nezamjenjivi. Sukarov je za Makedonski biznis portal izjavio da su stvari koje Makedonija uvozi nezamjenjive, poput nafte i struje. Stoga, ako se kriza nastavi, Makedoniji će trebati više od uobičajenih pola milijarde eura da izađe na kraj s njenim posljedicama, kaže Sukarov.

Situaciju možda može sumirati obični građanin. "Nezaposlen sam, tako da nisam pogođen svjetskom ekonomskom krizom. Ja sam u stalnoj krizi."

Trenutno je stopa nezaposlenosti u Makedoniji na nivou od 33,8%.