Ključne turističke destinacije JIE pod udarom globalnih previranja

07/09/2009

Globalna ekonomska kriza imala je ove godine negativnog utjecaja na turizam u Grčkoj i drugim destinacijama u regiji.

(Razni izvori -- 21/07/09 - 01/09/09)

Hrvatski turizam zaradio je prošle godine 7,5 milijardi eura. [Getty Images]

Broj stranaca koji su posjetili Albaniju u prvih sedam mjeseci godine porastao je za više od jedne trećine u odnosu na isti period prošle godine, ali su turističke industrije drugih zemalja Jugoistočne Evrope (JIE) osjetile posljedice globalne krize.

U periodu januar-juli ove godine je u Albaniju ušlo blizu 1,6 miliona posjetilaca, što je povećanje od 36% u odnosu na isti period prošle godine, objavilo je ministarstvo turizma te zemlje 20. augusta. Skoro 90% njih navelo je odmor kao svrhu posjete toj balkanskoj zemlji, navodi ministarstvo turizma. Skoro svi strani turisti bili su Evropljani, a značajan udio imali su Kosovo, a nakon njih Makedonija i Crna Gora.

Prihod od turizma u prvih sedam mjeseci ukupno je iznosio 212m eura. Turistička i prijevoznička industrija Albanije je u 2008. zaradila 358m eura, što predstavlja 4,1% od BDP-a.

Kasnije u augustu, ministarstvo finansija saopćilo je da će u budžetu za narednu godinu odvojiti 1,5m eura za poseban projekt usmjeren na daljnji razvoj turizma na jugu zemlje. Ta sredstva će biti namijenjena povoljnim kreditima porodicama i kompanijama zainteresiranim za ulaganja u turističkom sektoru.

Prema najnovijem indeksu konkurentnosti u polju putovanja i turizma Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), Albanija se nalazi na 90. od ukupno 133 zemlje svijeta, iza svih drugih zemalja JIE koje izvještaj obuhvaća osim Bosne i Hercegovine (BiH).

Sa svojim 21. mjestom na globalnoj listi, Kipar je u okviru studije WEF-a po rangu na najvišoj poziciji od zemalja JIE.

Međutim, situacija na tom mediteranskom ostrvu, čiji prihod od turizma predstavlja i do 12% od BDP-a, izgleda sumorna, kažu statistički podaci. Kipar je od januara do kraja jula u odnosu na isti period prošle godine zabilježio pad turističkih posjeta od 10,9%. Pošto turisti na odmoru općenito manje troše, prihodi Kipra od turizma za prvih sedam mjeseci 2009. opali su u odnosu na isti period prošle godine za 15,5%, do nivoa od, kako se procjenjuje, 798m eura u odnosu na 945m eura u 2008.

Grčka, koja doživljava prvo smanjenje obima ekonomije u zadnjih 16 godina, također je osjetila udar krize. Kao velika turistička destinacija Evrope, Grčka u prosjeku godišnje privuče 15 miliona turista.

Suprotno trendu u regionu, broj stranaca koji su u prvih sedam mjeseci 2009. posjetili Albaniju je u porastu. [Getty Images]

Turizam predstavlja skoro jednu petinu BDP-a Grčke od ukupno 240 milijardi eura, a skoro 20% svih radnih mjesta u zemlji je u tom sektoru.

"Sektor turizma osjetit će puni udar dramatičnog usporavanja ekonomskih aktivnosti za Grčku ključnih tržišta poput Njemačke, Italije i UK,a najveći udar će biti u zadnja dva kvartala ove godine," kaže se u junskom izvještaju Narodne banke Grčke.

Dvije grčke organizacije -- Istraživački institut za turizam i Udruženje grčkih turističkih poduzeća -- saopćile su u augustu da je broj posjetilaca koji su od januara prispjeli na aerodrome u zemlji opao za 8,6% u odnosu na isti period prošle godine.

Prihodi u tom sektoru za prvu polovinu godine opali su za 14,7% na samo nešto preko 3 milijarde eura, pokazuju također statistike.

U pokušaju da ojačaju svoj turizam, neke od zemalja u regionu ponudile su turističke pakete po dobrim cijenama, niže naknade za vize i hotelske cijene da bi privukle više turista.

Neke, poput Hrvatske, pokrenule su promotivne kampanje.

Preliminarni rezultati ljetošnje sezone u Hrvatskoj objavljeni krajem augusta pokazali su da turistička industrija zemlje nije toliko teško pogođena globalnim previranjima kako se ispočetka očekivalo.

Prema analizi ministarstva turizma, broj stranih turista koji su zemlju posjetili ove godine opao je za 5% u odnosu na 2008, a broj turista koji su došli na odmor opao je za 11%, što se prevodi gubitak prihoda od 500m eura -- mnogo manje od prethodno predviđanog gubitka od 25%.

Tokom 2008. kao rekordne sezone, hrvatska turistička industrija zaradila je 7,5 milijardi eura.

"Sektor turizma osjetit će puni udar dramatičnog usporavanja ekonomske aktivnosti na ključnim izvornim tržištima," saopćila je Narodna banka Grčke. [Getty Images]

Navodeći dobre vremenske uslove u zemlji, "ljetna sezona mogla bi trajati i do kraja oktobra. Bolje je nego što smo očekivali," izjavio je hrvatski ministar turizma Damir Bajs na konferenciji o turizmu u Dubrovniku.

U Bugarskoj je u junu broj posjeta stranih turista u odnosu na isti period prošle godine opao za 12,7%. Iako je juli bio unešto bolji, s padom od samo 5,8%, mnogi hoteli u prerazvijenim crnomorskim odmaralištima te balkanske zemlje bili su napola prazni. U izvještaju Sofijske novinske agencije od 19. augusta kaže se da su 204 hotela na južnoj obali zemlje stavljena na prodaju.

Zvaničnici u toj privrednoj grani tvrde da bi vlada trebala razmotriti načine za jačanje tog sektora. Neki su predložili uvođenje poreskih olakšica bugarskim turistima koji su odlučili provesti odmor u odmaralištima u domovini.

"To je način rasvjetljavanja sive ekonomije", izjavila je prošlog mjeseca Donka Sokolovapredsjednica Bugarskog udruženja turističkih agencija.

Uprkos globalnoj ekonomskoj krizi, Turska je u toku prvih sedam mjeseci 2009. u odnosu na isti period prošle godine zabilježila povećanje broja stranih posjetioca od 1,1%. Njemački turisti predstavljali su skoro 16,5% od ukupno 14,93 miliona stranih državljana koji su u zemlju ušli u periodu od 1. januara do 31. jula. Iza njih bili su ruski, britanski i bugarski turisti.

Nakon dvomjesečnog pada, u julu je u Turskoj u odnosu na isti period prošle godine došlo do povećanja broja stranih posjetilaca od 6,32%, izvještava ministarstvo turizma.

Uprkos tom povećanju, prihod od turizma u Turskoj smanjen je u prvoj polovini godine i očekuje se da će u 2009. on dostići tek nešto malo više od 15 milijardi eura, što je manje od prošle godine, kad je on iznosio 15,5 miliona.

Svoj prilog za ovaj izvještaj dala je dopisnica SETimesa Nataša Radić iz Zagreba