Zemlje JIE privlače turiste iz EU

13/07/2009

Grčka, Turska, Hrvatska, Bugarska i Rumunija nalaze se među 28 glavnih inozemnih destinacija gdje građani EU planiraju provesti svoj ljetni odmor.

(Sofia Echo, Evropska komisija; Hrvatski Times, ANA-MPA; MINA, Svjetski ekonomski forum)

Turisti se u velikom broju okupljaju na plaži u blizini crnomorskog grada Nesebara u Bugarskoj. [Getty Images]

Pet zemalja jugoističe Evrope nalaze se među 28 glavnih inozemnih destinacija gdje građni EU ove godine planiraju provesti ljetni odmor, ističe se u nedavnom izvještaju Eurobarometra. Plaže, prekrasni planinski pejzaži i niz historijskih lokacija neke su od stvari koje mame turiste u Grčku, Tursku, Hrvatsku, Rumuniju i Bugarsku

U anketi koju je među stanovnicima 27-članog bloka provela agencija za istraživanja Gallup, polovina od ukupno 27.000 ispitanika izjavia je da će odmor provesti ili u svojoj zemlji ili u nekoj drugoj državi članici EU. Dodatnih 20% izjavilo je da je njihov izbor za 2009. jedna od zemalja koje nisu u EU, a 19% ih je bilo skoro sigurno da ove godine neće nigdje putovati. Oko 11% njih izjavilo je da su zbog finansijskih problema njihovi planovi za odmor osujećeni.

Kao i u 2008, Španija, Italija, Francuska i Grčka bit će i ove godine četiri najpopularnije inozemne destinacije za turiste iz EU, kaže se u tom pregledu. Iza njih dolaze Sjedinjene Države, Turska i Hrvatska, ispred Bugarske i Rumunije.

Bugarska je u 2008. primila 1% svih turista iz EU, i bila je na 17. mjestu na listi 35 najomiljenijih inozemnih destinacija Evropljana. Prema izvještaju Eurobarometra, 0,7% svih ispitanika u anketi Gallupa kaže izjavila je kako ove godine planira svoj glavni odmor provesti u nekoj od balkanskih zemalja, čime je ona dospjela na 20. mjesto od ukupno 28 svjetskih destinacija na listi za 2009.

Rumunija , koja je prošle godine bila 30. najposjećenija zemlja od strane turista iz EU, sada je zauzela 26. mjesto na listi ljetnih destinacija građana bloka, pokazalo je ispitivanje.

Kipar, koji je bio na 24. mjestu od ukupno 35 svjetskih destinacija koje su u 2008. privukle najveći broj posjetilaca iz EU, ove godine nije bio među prvih 28 zemalja.

Posjetioci uživaju u pogledu na Dubrovnik u Hrvatskoj. [Getty Images]

Međutim, s ukupnim rezultatom od 4,92 na skali od nula do sedam, Kipar je bio na 21. mjestu u svijetu, popevši se sa 24. na kom je bio prošle godine, u trećem godišnjem izvještaju o Konkurentnosti u oblasti turizma i putovanja (TTC) Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).

Kao i u prethodna dva pregleda, Švicarska, a nakon nje Austrija i Njemačka, zauzela je vodeću poziciju na indeksu TTC-a u 2009, uključenom u studiji na 525 stranica te ženevske organizacije, kojom je obuhvaćeno 133 zemlje svijeta.

Taj indeks zasnovan je na ocjenama koje se zemljama daju u tri šire kategorije -- regulatorni okvir, poslovna sredina i infrastruktura, te društveni, kulturni i prirodni resursi. Njima je obuhvaćeno ukupno 14 oblasti, poput pravila politike i propisa, okolišne održivosti, bezbjednosti i sigurnosti, zdravlja i higijene, transportne i turističke infrastrukture, te afiniteta za putovanja i turizam (TiT).

Taj izvještaj, pod naslovom "Upravljanje nemirnim vremenima", "odražava poteškoće s kojima se ta grana privrede trenutno suočava, koje se moraju prevazići u cilju osiguranja budućeg jakog rasta u tom sektoru", kaže se iz WEF-a.

Poput Kipra, još četiri zemlje JIE -- Albanija, Makedonija, Crna Gora i Rumunija -- također su u zadnjih 12 mjeseci popravile svoj globalni rang. Crna Gora ostvarila je najveći napredak, preskočivši sedam mjesta i stigavši na 52. mjesto zemalja po konkurentnosti ekonomije u oblasti TiT u današnje vrijeme, s ukupnom ocjenom od 4,29. I Rumunija (4,04) i Makedonija (3,81) su se popele za po tri mjesta, prva do 66. a druga do 80. Albanija je dobila ocjenu 3,68, što ju je svrstalo na 90. mjesto u svijetu ove godine, dok je 2008. bila na nižem, 92. mjestu.

Grčka je bila druga najkonkurentnija zemlja jugoistočne Europe po pitanju putovanja i turizma. Rezultat od 4,91 svrstao ju je na 24. mjesto na svijetu, dok je protekle godine bila 22. Turska (4,20) i BiH (3,44) također su izgubile po dva mjesta u ukupnom poretku i zauzele 56., odnosno 107. poziciju. Bugarska je pala za sedam mjesta i zauzela 50. mjesto ocjenom od 4,30, dok je Srbija u godinu dana opala za deset mjesta i danas u svijetu zauzima 88. mjesto svojim rezultatom od 3,71.

Treća po konkurentnosti među zemljama JIE u oblasti TiT, prema izvještaju WEF-a, Hrvatska je zadržala svoju 34. poziciju na globalnoj listi, zbog "stabilnosti" svojih rezultata i sveukupne ocjene 4,54. Ona je rangirana više nego jedan broj zemalja EU, uključujući tu i Sloveniju, Slovačku Republiku, Latviju, Litvaniju, Bugarsku, Poljsku i Rumuniju.

Turista fotografira s vrha drevne sahat-kule koja predstavlja ulaz u grad sa zidinama Sighisoara u Rumuniji. [Getty Images]

Da bi dalje unaprijedila konkurentnost sektora TiT, Hrvatska mora "dodatno dovesti pravila politika i propise u zemlji u sklad s onima koji su potrebni za razvoj tog sektora," kaže se u studiji. Ona također treba unaprijediti svoju infrastrukturu zračnog i kopnenog transporta, posebno luke, naglasili su eksperti WEF-a.

Grčka, Kipar i Turska ostvarili su u kategoriji "kvalitet infrastrukture zračnog prijevoza" najbolje rezultate među zemljeme jugoistočne Europe, a ocjene su im se kretale u rasponu od 5,0 - 5,5.

Albanija (2,20) i BiH (1,97) navode se među zemljama istočne Europe koje su ostvarile nizak rezultat prema ovom pokazatelju.

"Kad bi bile u stanju unaprijediti svoju transportnu infrastrukturu do evropskog prosjeka -- na primjer, stvaranjem uslova za povećanje broja raspoloživih sjedišta po kilometru ili unaprjeđenjem svojih međunarodnih veza putem mreže zračnog transporta -- te zemlje bi mogle povećati broj putnika za 9%, odnosno 11%," kaže se u izvještaju.

Grčka, Hrvatska i Kipar rangirane su na 5, to jest, 6. te 8. mjesto na svijetu po pitanju "infrastrukture u turizmu", za koju su dobile svoje najbolje ocjene, od 6,6 do 6,7. Bugarska je bila na 12. mjestu sa 5,8 poena.