13/04/2009
Više od 500 djece živi i radi na ulicama Beograda, boreći se da prežive i često se sukobljujući sa zakonom.
Bojana Milovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 13/04/09 Fotografije: Nikola Barbutov
![]() Procjenjuje se da na ulicama Beograda živi i radi preko 500 djece. |
Stručnjaci smatraju da preko 500 maloljetnika -- pretežno Roma -- živi ili radi na ulicama Beograda. Umjesto da uživaju u čistoj posteljini i udobnom kućnom krevetu, ta djeca spavaju u vodovodnim šahtovima, kartonskim kutijama ili urušenim zgradama.
Oni često prose po ulicama, zajedno sa svojim roditeljima, ili zaustavljaju vozače motornih vozila i čiste im stakla na autima za novčić ili dva. Većina te djece nema lične karte niti zdravstveno osiguranje, a zbog prethodnih sukoba sa zakonom izbjegava ustanove za socijalnu zaštitu i objekte za maloljetničku delinkvenciju. Prema podacima ureda UNICEF-a za Srbiju, preko 300.000 djece u zemlji zbog siromaštva nema pristupa liječničkoj njezi niti ikakvom obrazovanju.
Većina njih su Romi, ali različitih životnih priča -- neka od njih su pobjegla od svojih roditelja ili usvojitelja, neka su napustila sirotišta ili centre za mlade. Mnoga su izbjeglice. Prema agenciji AFP, mnoga djeca koja su zadnjih godina pobjegla s Kosova pridružila su se onoj koja su početkom 1990-tih napustila svoje domove u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Prije dvadeset mjeseci, u cilju pokrivanja potreba te djece, Centar za integraciju mladih (CIM) otvorio je u Beograd Centar za dnevnu skrb djece ulice. Namjera je pomoći im oko zdravstvene skrbi, obroka ili kreveta na kojem mogu prespavati.
CIM pruža sklonište i zdravstvenu skrb djeci, te im pomaže da dobiju legalne dokumente, što je nužno za pohađanje nastave i ostvarivanje prava na državnu zdravstvenu skrb. Centar je u stalnom kontaktu s preko 300 djece.
Idriz, 17, radi na ulici od svoje devete godine. On živi s roditeljima, petero braće i tri sestre. Nakon četiri godine osnovne škole, on je počeo iydr\avati porodicu, jer je njegov otac invalid, a majka mora da se brine za mlađu djecu. Idriz zarađuje perući stakla na automobilima ili prikupljajući otpadni aluminij i bakar sa svojom braćom.
"Ne mogu se vratiti u školu, jer nema ko da izdržava porodicu. Moj brat i ja dnevno zaradimo oko 11 eura. Tim iznosom ne možemo nahraniti nas deset," kaže Idriz.
![]() Centar dnevne skrbi za djecu s ulice u Beogradu djeci pruža zdravstvenu skrb, obrok i krevet na kojem mogu prespavati. |
Kad bi imao dovoljno novaca, on bi otvorio svoju vlastitu praonicu za automobile. Idriz je samo jedan od nekih 260 korisnika Centra za dnevnu skrb , projekta nevladine organizacije Centar za integraciju mladih. Zavisno od vremenskih uslova, dnevno dolazi od 30 do 60 djece.
Koordinator projekta Milica Đorđević pojašnjava kako su u projektovanju centra doprinos dali i njegovi korisnici. Dobrovoljci Centra za integraciju mladih posjećivali su djecu koja žive na ulici, razgovarali s njima o njihovim potrebama i onda osmislili usluge koje će centar pružati. Jedan od glavnih zahtjeva djece bilo je utočište od policije
"Glavna svrha Centra za dnevu skrb je da se pruži hitno potrebna pomoć i intervenira se zavisno od potrebe djeteta. Ako je dijete pretučeno, mi imamo medicinsku sestru; ako je dijete gladno, ono ovdje može jesti i okupati se. [Dijete] će dobiti odjeću i obuću, a može provesti i noć tu," kaže Đorđevićeva.
Ona dodaje da zaposlenici centra svako dijete prijavljuju Centru za socijalni rad i da u saradnji sa organima socijalne zaštite pokušavaju djecu skloniti s ulice. "Mi uspijevamo neku djecu smjestiti u skloništa, ali ponekad ih socijalni radnici ne posjete u toj instituciji [mjesecima]. Dijete [se zamori od sistema] i ponovno pobjegne na ulicu," kaže Đorđevićeva. "Korisnici centra obično nemaju zdravstveno osiguranje, pa ih je teško smjestiti u neku od državnih institucija za rehabilitaciju."
Mnoge porodice nisu u mogućnosti da rade s takvom djecom. Mnogi ih pokušavaju reformirati silom, što dovodi do suprotnog efekta i ponovno ih navodi da bježe od kuće. "Problem je što ta djeca izbjegavaju institucije i represivni sistem," kaže koordinatorica centra.
"Ovisnost o drogama također je učestao problem. Na ulici oni lako mogu doći do svih vrsta droge, a posebno heroina," naglašava Đorđevićeva.
Tokom 20 mjeseci svog postojanja, Centar za dnevnu skrbje mijenjao adresu tri puta, svaki put otjeran od strane komšija koji ne žele da im se u susjedstvu skupljaju nikakva siromašna djeca. On sad ima odvojen objekat sa svojim vlastitim dvorištem, ali najam istječe u maju.
Njegovi predstavnici nadaju se produženju najma, a voljeli bi i da taj Centar, koji se trenutno finansira iz pojedinačnih izvora, postane stalni projekat vlada Beograda i Srbije.
Vaši komentari na članke SETimesa su dobrodošli.
Nadamo se da ćete ovaj forum koristiti za interakciju s drugim čitaocima širom jugoistočne Evrope. Da bismo ovo iskustvo održali zanimljivim, molimo Vas da slijedite pravila iznesena u politici za davanje komentara. Samim upisivanjem svojih komentara vi pristajete na ta pravila. SETimes.com podstiče diskusiju o svim temama, uključujući i one osjetljive, ali istaknuti komentari predstavljaju isključivo stavove onih koji su ih upisali. Ne mora značiti da se SETimes.com slaže ili da odobrava ideje, stavove i mišljenja izražene u tim komentarima. SETimes.com pozdravlja konstruktivnu diskusiju, ali ne podržava upotrebu materijala koji se preslikavaju iz drugih izvora, linkova bez pratećeg teksta i jednorednih slogana. Ovo je forum koji vode moderatori. Može se desiti da komentari za koje se bude smatralo da su zlonamjerni, uvredljivi ili oni s prostim sadržajem ne budu objavljeni.
Politika za davanje komentara na SETimesu