Članice NATO-a br. 27 i 28 -- Albanija i Hrvatska

23/03/2009

Albanija i Hrvatska su prešle dug put reformi i izazova, ali su na putu da narednog mjeseca postanu članice NATO-a. Za obje zemlje opterećene tranzicijskim problemima i poteškoćama, to znači ogroman korak naprijed i postignut strateški cilj za kojim su žudjele.

Nataša Radić i Manjola Hala za Southeast European Times iz Zagreba i Tirane -- 23/03/09

Očekuje se da će te dvije zemlje postati članice Alijanse na samitu u Strazburu-Kelu naredne sedmice. [NATO]

Očekuje se da će Albanija i Hrvatska postati 27. i 28. članica NATO-a na samitu Alijanse naredne sedmice. Taj skup -- kojim će se obilježiti 60-godišnjica bloka -- bit će održan u Strazburu-Kelu 3. i 4. aprila.

Hrvatsku delegaciju u Strazburu i Kelu predvodit će hrvatski predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivo Sanader. Albaniju će predstavljati predsjednik Bamir Topi i premijer Sali Berisha. Očekuje se da će skupu prisustvovati i američki predsjednik Barack Obama.

Tokom 2003. godine. Albanija, Hrvatska i Makedonija pokrenule su zajedničku inicijativu nazvanu grupacija Jadranske povelje, koju su podstakle Sjedinjene Države. Međutim, Makedonija je blokirana u pridruživanju Alijansi 2008, kad je Grčka stavila veto na napredak zemlje ka pridruživanju zbog tekućeg spora o njenom nazivu.

I Hrvatska i Albanija su međutim napravile velike korake na svom putu ka pristupanju Alijansi. Te zemlje su za svoj osnovni prioritet postavile ispunjavanje demokratskih standarda, smanjenje korupcije i borbu protiv organiziranog kriminala, provedbu pravosudne reforme, unaprjeđivanje javne uprave i promoviranje dobrosusjedskih odnosa.

Zemlje-članice NATO-a prate predviđene reforme i ocjenjuju njihovu provedbu.

Hrvatska je stupila u NATO-ov program Partnerstvo za mir (PfP) 2000. godine, time otpočevši svoj proces pristupanja. U maju 2002, zemlja je dobila poziv na učlanjenje u NATO-ov Akcioni plan za članstvo (MAP), čime je potvrđena politika "otvorenih vrata" Alijanse. Ispunjenje kriterija za članstvo u toj fazi više nije bilo samo u nadležnosti ministarstava odbrane i vanjskih poslova.

I hrvatske i albanske trupe služe u misiji podržanoj od strane NATO-a u Afganistanu. [Getty Images]

U skladu sa svojom obavezom iz MAP-a, u oktobru 2002, vlada je usvojila prvi Godišnji nacionalni program 2002/2003, kojim su predviđeni ciljevi i detaljno izneseni koraci na osnovu za održavanje zemlje na putu ka članstvu u NATO-u.

Hrvatska učestvuje u operacijama pod vodstvom NATO-a, uključujući tu i KFOR i misiju ISAF u Afganistanu, još od 2003. Alijansa je 2007. organizirala vojnu vježbu u Hrvatskoj -- što je prvi put da se tako nešto održava u zemlji koja nije članica NATO-a.

Zemlja je primila formalni poziv na učlanjenje u NATO na samitu Alijanse 2008. u Bukureštu.

Hrvatski zvaničnici smatraju da članstvo u NATO-u predstavlja jedan od najvažnijih ciljeva u historiji nacije. Prema anketama, broj pristalica NATO-a već godinama stabilno stoji na nivou od 55% do 60%.

18. marta, vlada je parlamentu na ratifikaciju dostavila sporazum o pristupanju NATO-u. Većina članica Alijanse ratificiralo je taj dokument, a očekuje se da će to isto uskoro učiniti i ostale, čime će se otvoriti put za pristupanje zemlje.

Međutim, Hrvatska bi se još uvijek mogla suočiti s određenim preprekama. Glavna smetnja su i dalje susjedna Slovenija i 17 godina star spor oko pomorskih granica tih dvaju zemalja. Slovenski parlamentarci su ratificirali sporazum o članstvu Hrvatske 9. februara, ali još ga nisu dostavili Sjedinjenim Državama, zbog napora opozicione Slovenske narodne partije da se održi referendum o pristupanju Hrvatske u NATO.

"Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija očekuje kako će Republika Portugal i Republika Slovenija [taj sporazum ratificirati] uskoro, te da će Hrvatska na predstojećem samitu NATO-a u aprilu učestvovati kao punopravna članica," izjavio je glasnogovornik ministarstva Mario Dragun.

Na jednom plakatu u Tirani piše "Albanija u NATO-u", nakon što je zemlja na prošlogodišnjem samitu Alijanse u Bukureštu primila poziv u njeno članstvo. [Getty Images]

Albanija, koja je također dobila formalni poziv na prošlogodišnjem samitu NATO-a, napredovala je malo sporije. Zemlja se Sjevernoatlantskom vijeću za saradnju pridružila 1992, a postala članica PfP-a 1994. godine.

Uskoro nakon što je prihvatila inicijativu u okviru PfP-a, Albanija je predstavila plan za vojnu saradnju i reforme. Zemlja je načinila malu i dobro obučenu vojsku od 16.000 vojnika, koja je u skladu sa zahtjevima Alijanse.

Albanske trupe također učestvuju u različitim operacijama NATO-a, sa preko 3.300 vojnika u različitim misijama još od 1996. Albanske snage učestvuju u mirovnim snagama pod vodstvom NATO-a u Bosni, u misiji ISAF u Afganistanu i misiji pod vodstvom američke koalicije u Iraku.

Od pada komunizma u zemlji, zemlja je učlanjenje u alijansu postavila kao jedan od svojih osnovnih prioriteta. "Bilo koja reforma po bilo kojoj cijeni" je zajednički stav vlade još od 1990-tih godina -- što je jedno od malog broja pitanja koje ima konsenzus širom cijelog političkog spektra u zemlji.

Solidarnost glavnih političkih stranaka pokazana u procesu i izborne reforme, koja je završena početkom ove godine, i u tekućem procesu pravosudne reforme, predstavlja jasan znak da politička klasa stremi izgradnji funkcionalne demokratije s nezavisnim institucijama.

Međutim, najvažnije je to da pristupanje NATO-u ima široku podršku među stanovništvom Albanije. Zvanične ankete kažu da 94% Albanaca podržava članstvo u Alijansi. Mnogi vide pristupanje strukturi NATO-a kao sredstvo za unaprjeđenje položaja zemlje u svijetu.