Makedonija se u 2009. suočava s promjenama i pritiskom

09/02/2009

Premijer Nikola Gruevski predvodi ambicioznu i optimističnu vladu, ali ima velike prepreke na putu koje treba preći da bi zemlja krenula naprijed sa svojim nadanjima za učlanjenje u EU.

Zoran Nikolovski za Southeast European Times iz Skoplja – 09/01/09

Plan Makedonije za pristupanje EU ovisi o predstojećim izborima. [Getty Images]

Makedonija je ove godine namjerila otvoriti pregovore o članstvu sa EU i NATO-om, što su ciljevi koji ovise o dva glavna kriterija. Jedan su lokalni i predsjednički izbori u zemlji, zakazani za 22. mart. Drugi je rješavanje tekućeg spora oko imena zemlje s Grčkom. Oba ta cilj predstavljaju ozbiljan izazov.

Pritisak izbora

EU je saopćila da šanse Makedonije za pokretanje pregovora o pristupanju u velikoj mjeri zavise od martovskih izbora. Prethodni parlamentarni izbori u julu 2008. pokvareni su nasiljem i glasačkim prevarama.

"Mi ćemo dati sve od sebe i za nadati se je da ćemo imati pravične i demokratske izbore," izjavio je prošlog mjeseca premijer Nikola Gruevski. "Mi smo od proteklih izbora učinili sve što je u našoj moći da stvorimo bolje uslove za organizaciju pravičnog i demokratskog glasanja."

Kad su u pitanju predsjednički izbori, sve glavne stranke u Makedoniji objavile su svoje kandidate.

George Ivanov, profesor na Univerzitetu u Skoplju, osigurao je velikom razlikom glasova na stranačkoj konvenciji nominaciju od strane vladajuće VMRO-DPMNE. Glavna opoziciona stranka SDSM odabrala je Ljubomira Frčkovskog, koji uživa i podršku manje stranke Novi socijaldemokrati.

Vladajuća stranka etničkih Albanaca DUI kandidirala je Agrona Budjakua, bivšeg ministra transporta i komunikacija. Opoziciona albanska stranka DPA nominirala je Mirushe Hodzu, profesoricu. Ona i nezavisna kandidatkinja Slagjana Taseva su dvije ženeu predsjedničkoj trci ove godine. Treća albanska stranka PDP kandidirala je svog nekadašnjeg čelnika Nevzata Halilija.

Nova Demokratija kandidirala je svog lidera Imera Selmanija. On je bio ministar zdravstva u koalicionoj vladi VMRO-DPMNE-DPA u periodu 2006-2008. Liberalni demokrati nominirali su Nanoa Ruzina, bivšeg ambasadora pri NATO-u. Najsporniji kandidat je bivši ministar unutrašnjih poslova Ljube Boškovski, koji je preko tri godine proveo u pritvoru Haškog tribunala zbog navodnih ratnih zločina, ali je oslobođen krivice. Boškovski na izborima učestvuje kao nezavisni kandidat.

Bez obzira na ishod izbora, glasanje će biti u žiži međunarodne pažnje. U jesen prošle godine, evropski povjerenik za proširenje zapazio je kako je Makedonija ostvarila napredak ka ispunjenju osam kopenhagenskih kriterija koji se moraju ispuniti da bi mogli započeti pregovori, ali je naglasio da "deveti kriterij" - slobodni i pravični izbori -- tek treba biti ispunjen.

"Ako ovi izbori ne budu potpuno u skladu s međunarodnim standardima, bojim se da će to biti veliki neuspjeh za zemlju i da će odgoditi njenu integraciju u EU," saopćio je prošle sedmice izaslanik EU za Makedoniju Ervan Fouere.

Na vidiku kraj spora oko imena?

Izaslanik UN-a Matthew Nimetz šposrednik je u pitanju spora oko imena. [Getty Images]

Druga ključna prepreka na putu je 17-godišnji spor s Grčkom oko imena "Makedonija".

Taj spor predstavlja "pitanje koje preostaje", izjavio je Fouere. "To je pitanje odvojeno od reformi, a ocjena [Evropske] komisije vrši se na osnovu reformi."

On je dodao kako je EU jasno stavila do znanja da se u cilju vraćanja kandidature Skoplja na pravi kolosjek mora riješiti taj spor s Grčkom.

Postojeća prepirka već je ugrozila izglede zemlje za pristupanje NATO-u.

"Na samitu NATO-a u Bukureštu, Republika Makedonija nije dobila očekivani poziv za punopravno članstvo. U svom godišnjem izvještaju, Evropska komisija nije dala svoju preporuku za početak pregovora o pridruživanju sa EU," ukazao je predsjednik Branko Crvenkovski.

Kasnije ovog mjeseca očekuje se nova runda pregovora s Atinom. Prema riječima Crvenkovskog, međutim, oni vjerovatno neće biti plodonosni, jer je administracija Gruevskog trenutno preokupirana sudskom tužbom protiv Grčke pred Međunarodnim sudom pravde.

U tužbi koju je Makedonija podnijela sudu u Hagu, tvrdi se da je Grčka prekršila privremeni sporazum iz 1995. između dviju zemalja time što je na samitu Alijanse u Bukureštu u aprilu prošle godine blokirala kandidaturu Skoplja za pridruživanje NATO-u. Prema članu 11. tog sporazuma, Grčka se obavezala da neće blokirati napore svoje susjede usmjerene na pridruživanje međunarodnim, multilateralnim i regionalnim institucijama.

Atina međutim kaže da je ta klauzula uslovljena upotrebom imena Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (BJRM). U sporazumu iz 1995. Grčkoj se daje posebno pravo prigovora u slučaju upotrebe nekog drugog imena , naglašavaju grčki diplomati, i dodaju da je sama Makedonija prekršila nekoliko klauzula tog sporazuma.

Gruevski je izjavio kako očekuje da će izaslanik UN-a Matthew Nimetz, posrednik u tom sporu, uskoro iznijeti nove prijedloge. Međutim, obje strane izgleda da čvrsto stoje na svojim pozicijama i da nisu raspoložene za kompromis.

Ekonomske prepreke

Stručnjaci kažu kako se ne očekuje da će burzovni indeksi ove godine porasti. [Tomislav Georgiev]

Na ekonomskom frontu, zemlja također u novoj godini ima ciljeva. Vlada poduzima mjere za svođenje na minimum utjecaja globalne ekonomske krize. Među osnovnim prioritetima su i mjere usmjerene na smanjenje visoke nezaposlenosti, privlačenje direktnih stranih investicija (FDI) i povećanje životnog standarda.

Prije sloma globalnog finansijskog sistema, Makedonci su bili navikli na dobre ekonomske novosti. Zemlja je tokom 2007. doživjela ekonomski rast od 5,9%, inflacija je bila na niskom nivou, nezaposlenost je krenula da opada, a FDI su dostigle rekordan nivo od 506m eura -- povećanje od 47% u odnosu na prethodnu godinu.

U prvoj polovini 2008, ekonomski rast iznosio je 6%, a inflacija je u novembru pala na 5,1%.

Krajem prošle godine, vlada je poduzela deset mjera za zaštitu ekonomije od svjetskog finansijskog poremećaja. Vlada za 2009. planira kapitalne investicije u iznosu od približno 500m eura, odnosno 7% BDP-a -- za 14% više nego 2008. Planiraju se i unaprjeđenja cestovne i željezničke infrastrukture i ulaganja u energetski sektor.

Predsjednik Crvenkovski međutim nije impresioniran. U svom godišnjem govoru u parlamentu, on je napao, kako on to naziva, preružičasta predviđanja administracije. "Greška koju si ne možemo dozvoliti i koja bi nas mogla puno koštati je da donosimo pogrešne zaključke i da na njihovoj osnovi utvrđujemo pogrešne političke prioritete i koncepte. Globalna kriza nije šansa, nego prijetnja za našu ekonomiju," rekao je predsjednik.

Opozicija i neki nezavisni eksperti kritizirali su administraciju Gruevskog zbog njenog velikog nivoa javne potrošnje. Makedonija se za ovu godinu suočava s rekordnim budžetom od 2,7 milijardi eura -- četiri puta više u odnosu na period od prije deset godina, te 50% više nego što je bio prošlogodišnji budžet.

Crvenkovski upozorava na pad proizvodnje u ključnim sektorima poput metalurškog, smanjenje izvoza i rekordni trgovinski deficit.

Kako kažu stručnjaci, u metalurškom sektoru u Makedoniji će u 2009. doći do opadajućeg trenda, kao i u izvozu. Nadalje, ne očekuje se da će burzovni indeksi rast, a postoje i strahovanja od otpuštanja radnika.

Ipak, Gruevski i njegov kabinet još uvijek nisu zastrašeni. Kad bi se samo moralom određivala budućnost, zemlja bi bila u jakom položaju, jer administracija ima i viška energije i optimizma. Međutim, da li će taj polet biti dovoljan da Makedoniju provede kroz teška vremena? Slijedi težak posao. Tokom 2009, mladi premijer i njegovi savjetnici imat će itekako prilike da pokažu da li su dorasli za taj posao.