Miroslav Lajčak: BiH ne smije zaostajati za svojim susjedama

12/01/2009

Glavni međunarodni posrednik u Bosni i Hercegovini, visoki predstavnik Miroslav Lajčak, upozorava da zemlju čeka kritična godina.

Antonio Prlenda za Southeast European Times iz Sarajeva – 12/01/09

Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak. [OHR]

Političko okruženje u Bosni i Hercegovini stoji na putu napretka, kaže visoki predstavnik Miroslav Lajčak. U intervjuu s dopisnikom SETimesa Antonijem Prlendom, Lajčak govori o preprekama s kojima će se zemlja suočiti ove godine.

Southeast European Times: Kako biste okarakterizirali trenutnu političku i ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini (BiH) i mogućnosti za dogovor po pitanju ustavne reforme u skoroj budućnosti?

Miroslav Lajčak: Sugestije da je u BiH neizbježan povratak nasilju pretjerane su. Činjenica je da mi radimo u zatrovanoj političkoj sredini još od sredine 2006. To je postala norma i sredstvo da se ništa ne završi. Uprkos potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u junu, prioritet za lidere zemlje postala je politička konfrontacija. Reforma je stavljena u stranu. Nepovjerenje stvoreno u toj političkoj klimi u suštini je sadržano u dva dijametralno suprotna izvještaja o požaru u džamiji u Fazlagića Kuli.

Sve to vrlo se loše održava na zemlju. Crna Gora je već podnijala zahtjev za dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU. Očekujem da će njen primjer [ove godine] slijediti i druge zemlje zapadnog Balkana. Jasno je da BiH trenutno nema puno ponuditi u smislu argumenata potpore za sličnan zahtjev. Stoga je izazov koji slijedi naredne godine da se spriječi daljnji zaostatak BiH za njenim susjedama na zapadnom Balkanu u procesu evropskih integracija. Političari i parlamentarci moraju svu svoju energiju usmjeriti na pitanje integracije u EU. Međunarodna zajednica očekuje da BiH u 2009. ubrza reforme potrebne za integraciju u EU.

Međunarodna zajednica i ministri vanjskih poslova EU pozdravili su zajedničku izjavu predsjednika stranaka SDA, SNSD i HDZBiH iz Pruda od 8. novembra. Taj proces vode u cjelini domaći političari. Jedna od ključnih tačaka u toj izjavi je namjera da se na ustavnoj reformi radi na pragmatičan način. Ti prijedlozi sad se trebaju staviti u konkretnu formu. Nadam se da će i druge stranke koje imaju mandate u parlamentu prepoznati činjenicu da je taj proces dobio punu podršku od strane EU.

OHR neće izvršiti tranziciju u Ured specijalnog predstavnika EU (EUSR) sve dok se ne ispune ciljevi i uslovi koje je postavilo Vijeće za implementaciju mira.

Ja sam više puta naglasio da BiH može otpočeti proces evropskih integracija sa svojim postojećim ustavom, ali da ga neće moći okončati. Zašto? Prvo, zato što je administracija u BiH prekompleksna i preskupa, ne ispunjava zahtjeve građana BiH i neće biti u stanju obaviti posao potreban za integraciju u EU. Drugo, postoji jasan imperativ za promjene, u skladu s izvještajem Venecijanske komisije Vijeća Evrope, u kom se kaže da ustav BiH nije u skladu s Konvencijom o ljudskim pravima i Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Odgovornost je BiH -- putem njenog političkog vodstva -- da se u skladu sa zajedničkim vrijednostima vezanim za ljudska prava uspostavljenim od strane Vijeća Evrope. To je uslov za članstvo u EU.

SETimes: Da li je realno očekivati da će Ured visokog predstavnika (OHR) i snage EU (EUFOR) okončati svoj mandat u toku 2009?

Lajčak: Sigurno je da međunarodna zajednica ne želi da OHR u BiH ostane ni dana više nego što je neophodno. Također je sigurno da do transformacije OHR-a u Ured specijalnog predstavnika (EUSR) neće doći sve dok se ne ispune ciljevi i uslovi koje je u februaru postavilo Vijeće za implementaciju mira (PIC). PIC je u novembru ponovno izjavio da niko ne bi trebao očekivati tranziciju OHR-a bez ispunjenja ciljeva i uslova postavljenih u februaru.

Naredna sjednica PIC-a bit će održana u martu, kad će se ocjenjivati napredak. 2009. je važna godina za BiH iz drugog razloga -- ona pruža rijetku priliku za stvarni napredak. U 2010. ponovno ulazimo u izbornu godinu. Iskustvo je pokazalo da će političari biti fokusirani na podjelu -- u cilju zadržavanja svojih pozicija -- a ne na stvarni posao. To znači da nas, ako ne ostvarimo napredak u toku 2009, čekaju daljnja stagnacija, radikalizacija, podjele i izolacija. Vjerujem da u 2009. građani ove zemlje mogu očekivati konkretne mjere za podizanje životnog standarda i ubrzavanje napretka na evropskom putu.

SETimes: Bošnjački član predsjedništva BiH Haris Silajdžić i premijer Republike Srpske Milorad Dodik čvrsto se drže svoje tvrdolinijaške političke retorike, uprkos kritikama od strane međunarodne zajednice. Šta se može učiniti kako bi ih se navelo da promijene ton? Da li međunarodna zajednica razmatra neke nove strategije u tom pogledu?

Izvještaj šefa sigurnosti EU Javiera Solane i povjerenika za proširenje Ollija Rehna predstavljat će ključni dokument pri usmjeravanju budućeg angažmana EU.

Lajčak: Međunarodna zajednica imala je prioritete mimo zapadnog Balkana. Meni je drago reći da se to sad mijenja. BiH je ponovno u žiži međunarodne zajednice, a posebno EU. Ministri vanjskih poslova EU 10. novembra dali su jasan signal da je EU spremna pojačati svoj angažman u BiH i eventualno preuzeti i punu odgovornost. Oni su usvojili izvještaj [šefa sigurnosti EU] Javiera Solane i povjerenika [za proširenje ] Ollija Rehna, u kojima se iznosi razvoj politike EU prema BiH. Taj izvještaj bit će ključni dokument kojim će se usmjeravati budući angažman EU. Taj plan je još uvijek u razvoju i njime će biti predviđena arhitektura budućeg angažmana EU u BiH, i on predstavlja jednu od garancija posvećenosti EU prema BIH kao prema mirnoj i održivoj zemlji koja je nepovratno na putu ka članstvu u EU.

SETimes: Kako će Dodikov potez u smislu podizanja krivične prijave protiv glavnog zamjenika visokog predstavnika Raffija Gregoriana utjecati na vaš radni odnos s premijerom RS? Da li se vaš stav prema Dodiku promijenio?

Lajčak: Prvo da ponovim kako moj zamjenik Raffi Gregorian uživa moju i punu podršku PIC-a, te šire međunarodne zajednice. To je samo pokušaj da se OHR spriječi u vršenju svog mandata i predstavlja napad na državne pravosudne institucije i službe. On nije u skladu s Dejtonskim sporazumom, prema kom su svi obavezni u potpunosti sarađivati s visokim predstavnikom i njegovim osobljem. Međunarodna zajednica je jasno rekla kako se takvi potezi neće tolerirati.

Kad sam se sredinom decembra u Banjaluci susreo s premijerom Dodikom, rekao sam mu kako smatram da je to bespredmetno; da se on time bespotrebno postavio protiv međunarodne zajednice, te da bi postigao mnogo više kad bi međunarodna zajednica na njega gledala kao na partnera, a ne kao na problem.

SETimes: Šta se treba učiniti da bi se postiglo značajno povećanje stranih ulaganja u BiH?

Lajčak: BiH [ove godine] čekaju mnogi izazovi. Mora se deblokirati reforma, zemlja se mora ponovno usmjeriti na otvaranje radnih mjesta, jačanje vladavine prava i stvaranje učinkovitije uprave. Nad svim tim nadvija se aspekt globalne recesije. Samo društvena promjena može donijeti nešto novo u životima običnih ljudi. Postoji jedna oprobana i ispitana strategija, koja ima podršku 80% građana BiH, a to je brža integracija u EU.