Sazrelo je vrijeme za rješavanje spora oko imena Makedonije

03/11/2008

Hoće li najnovija ideja Matthewa Nimetza -- Republika Sjeverna Makedonija -- krenuti putem njenih prethodnica?

Zoran Nikolovski za Southeast European Times iz Skoplja – 03/11/08

Izaslanik UN-a Matthew Nimetz ponudio je nekoliko prijedloga u sporu oko imena. [Getty Images]

S članstvom u NATO-u kao ulogom, 17-godišnji spor oko imena "Makedonija" došao je zadnjih mjeseci do svog vrhunca. Iako se nivo ogorčenosti nije smanjio, postoje signali da taj spor možda ulazi u svoju završnu fazu.

Međunarodno iščekivanje jedan je razlog. Ako ostane neriješena, ta razmirica ima potencijal da prekine proces integracije. Grčka je već ostvarila svoje pravo na veto što se tiče pristupanja Makedonije NATO-u, a može se očekivati da će učiniti to isto i u pogledu članstva u EU. U isto vrijeme, nemogućnost integracije mogla bi imati teške posljedice po Republiku Makedoniju i ugroziti njenu ekonomsku dobrobit i političku stabilnost. Mir donesen Ohridskim sporazumom iz 2001. godine i dalje je krhak, kao i osnovi civilnog društva.

Specijalni predstavnik generalnog sekretara UN-a za pitanje naziva Matthew Nimetz iznosio je prijedlog za prijedlogom. On kaže da je naoružan strpljenjem i da rokovi ne znače ništa u jednom tako važnom sporu. Ipak, Sjedinjene Države, a i obično rezervirana EU, govore da je sad vrijeme za rješenje.

Obje strane pokrenule su velike diplomatske ofanzive. Grčka se zadnjih sedmica može pohvaliti uspjehom, jer su dvije zemlje -- Meksiko i Panama -- poništile svoje ranije odluke o nazivanju Republike Makedonije njenim ustavnim imenom . Te zemlje će sad koristiti naziv "Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija".

Međutim, Skoplje se može obradovati činjenicom da se više od 115 država cijelog svijeta -- uključujući Kinu, Rusiju i Sjedinjene Države -- suglasilo da se koristi ustavno ime .

Administracija premijera Nikole Gruevskog ide na igranje čvrste igre po pitanju imena. [Getty Images]

Mišljenje javnosti u te dvije zemlje nije pogodno za postizanje rješenja. U anketi koju su naručili grčki list Kathimerini i tv stanica Skai utvrđeno je da se 53% Grka protivi najnovijem Nimetzovom prijedlogu, po kome bi susjedna zemlja na međunarodnom nivou koristila ime "Republika Sjeverna Makedonija", a na domaćem ime "Makedonija", dok bi se jezik nazivao "makedonski".

Mnogi Grci kažu da ne mogu nikako pristati na rješenje koje uključuje termin "Makedonija" ni u kom obliku. Upotreba tog naziva, tvrde oni, ne samo da vrijeđa grčku historiju već i otvara vrata teritorijalnim potraživanjima.

Za razliku od toga, građani Makedonije smatraju ime ključnim za svoj osjećaj nacionalnog identiteta. Reagirajući na općenarodni gnjev zbog veta na članstvo u NATO-u, administracija premijera Nikole Gruevskog je išla na čvrstu igru, iznoseći pitanje ratnih protjerivanja iz sjeverne Grčke i braneći tamošnju "etnički makedonsku" manjinu.

U anketi koju je obavio Centar za istraživanja i politiku u Skoplju odmah nakon proljetnog samita NATO-a u Bukureštu utvrđeno je da se 60% Makedonaca protivi izmjeni imena zemlje u zamjenu za članstvo u Alijansi. U isto vrijeme, 78% njih izjavilo je kako smatra da bi se pregovori s Grčkom trebali nastaviti.

Makedonci su u velikoj mjeri reagirali na debakl sa NATO-om izljevom nacionalističkog raspoloženja, a ne spremnošću na popuštanje. U nastojanju da ojača svoj mandat, Gruevski je sazvao prijevremene izbore i glatko na njima pobijedio. On i dalje ima tvrd stav po tom pitanju, tvrdeći da se svaka izmjena imena mora iznijeti pred glasače na referendum. Barem prema sadašnjem stanju, takav zahtjev bi skoro sigurno na neuspjeh osudio svaki eventualni prijedlog za kompromis.

Opozcione Socijaldemokrate međutim čekaju da ostvare korist na bilo kom većem pomaku u mišljenju javnosti. Oni upozoravaju na opasnosti sa kojima će se Makedonija suočiti zbog međunarodne izolacije. Predsjednik Branko Crvenkovski, osnivač te opozicione partije i vjerojatno njen budući vođa, također poduzima prodiplomatsku liniju.

Makedonci smatraju ime ključnim za svoj smisao identiteta. [Getty Images]

U Grčkoj, premijer Karamanlis ima jak mandat i solidnu većinu u parlamentu. Opoziciona partija, PASOK, dala mu je podršku oko pitanja imena. Iako bi kompromis mogao biti neprijatan mnogima u zemlji, Karamanlis vjerojatno ima političku snagu potrebnu da progura dogovor. Do sada, Atina je slala pozitivne signale u vezi sa Nimetzovim posljednjim prijedlogom. U Skoplju, odgovor je bio skeptičan.

Mišljenje drugdje na Balkanu je generalno, iako ne pretežno, povoljno za stranu Makedonije. Agencija za istraživanja Gallup otkrila je da većina građana u Albaniji (65%), Bosni i Hercegovini (59%), Kosovu (60%) i Srbiji (55%) podržava upotrebu imena "Makedonija", bez obzira na to što se Grčka buni. Crnogorci se, međutim, ne slažu, sa samo 47% pokazane podrške.

Na kraju, najveća prepreka rješenju bi mogla jednostavno biti famozna balkanska tvrdoglavost. Nije ih malo na obje strane koji su spremni da se i dalje provlače sa postojećim stanjem, uprkos međunarodnoj uzrujanosti i potencijalnim posljedicama. Na obje strane je u pitanju nacionalni ponos, i nijedan lider ne želi da se smatra kako se upravo on povukao. Iako ima mnogo logičnih razloga da se očekuje pomak naprijed, uspjeh će zavisiti ne samo od logike. Potrebni su dostatna politička volja i mudrost.