Ljeto u Hrvatskoj nije samo more i sunce

01/09/2008

Sa sve većim brojem umjetnika i izvođača zbog kojih Hrvatska postaje ljetna destinacija, zemlja nudi bogata ljetna iskustva i za posjetioce i za domaće stanovništvo.

Nataša Radić za Southeast European Times iz Zagreba – 01/09/08

U Splitu je 10. augusta nastupao engleski heavy metal rock band Iron Maiden. [Getty Images]

Nisu samo more i sunce ono što predstavlja ljeto u Hrvatskoj. Kao sve popularnija ljetna destinacija, Hrvatska postaje magnet za umjetnike, muzičare, slikare, glumce i skulptore, koji kombiniraju odmor s mogućnošću da prezentiraju svoj rad.

Za turističku industriju, to je dobrodošao trend. Lokalne općine polako spoznaju da prirodne ljepote i obilna kuhinja nisu uvijek dovoljno za sofisticiranog modernog turistu, koji zahtijeva bogato iskustvo u zamjenu za značajnu cijenu odmora u inostranstvu. Kao i u drugim turistički orijentiranim zemljama poput Italije i Španije, Hrvatska nastoji zadovoljiti goste tako što prirodna bogatstva zemlje udružuje sa raznolikom kulturnom ponudom.

Festivali i koncerti rastu kao gljive, a neki od njih postaju značajan dio evropske kulturne scene. Umjetničke izložbe, koncerti i filmski festivali postali su vrlo bitan segment ljetnog života.

Hrvati su jedva čekali planirano pojavljivanje u Zagrebu benda Judas Priest, iskusnih rock-veterana. Međutim, nastup je otkazan zbog zdravstvenih problema basiste. Drugo razočaranje je bilo kad su se glasine o Madonninom koncertu pokazale lažnima. Pop-kraljica odabrala je mjesto toga Crnu Goru.

Ipak, Hrvatska polako nalazi redovno mjesto na listama turneja međunarodnih zvijezda. Manu Chao svirao je u Puli 8. jula, a Whitesnake i Chuck Berry nastupali su za publiku u Osijeku, to jest Opatiji. Holivudska glumica i pjevačica Juliette Lewis održala je dva koncerta u Hrvatskoj, u Zagrebu i na Rabu; Joan Baez održala je koncert u prijestolnici 15. jula, a Lenny Kravitz je bio u Zadru 6. augusta.

Najveća atrakcija ljetne sezone međutim bio je Iron Maiden. 10. augusta, Split je bio mjesto svih headbangera, jer su legende heavy metala svirale na rasprodanom koncertu na stadionu Poljud, koji ima kapacitet od 40.000 mjesta. Do uzleta muzičke scene u Hrvatskoj je došlo tek u zadnje vrijeme; u godinama odmah nakon nezavisnosti, izbor je bio tanak.

Već godinama, film predstavlja glavno uporište ljetnog života. Hrvatska se može pohvaliti čuvenim Pulskim festivalom, koji datira još iz doba Jugoslavije. On je ove godine proslavio svoju 55. godišnjicu, i na njemu su prikazani najnoviji radovi hrvatskih režisera. Jedna novija manifestacija, Motovunski filmski festival, ove godine obilježio je desetogodišnjicu. A Dubrovnik je bio domaćin još jednog filmskog festivala -- Libertasa.

Dobro su bili zastupljeni i teatar, ples i folklor. U junu je održan festival Eurokaz, na kom se prikazuju moderne i alternativne dramske predstave. Ove godine, u žiži je bila američka teatarska tradicija, posebno njujorška scena. Teatar Uliks, koji je osnovao Rade Šerbedžija, prikazao je niz predstava inspiriranih godinom 1968. i događajima iz tog burnog perioda.

Početkom augusta, glumci su se okupili u Zagvozdu, što čine već preko jedne decenije. Jedinstvenu manifestaciju poznatu pod nazivom Glumci u Zagvozdu prvobitno je organizirao i promovirao Vedran Mlikota, hrvatski glumac rođen u tom gradu. On je želio da njegove kolege i prijatelji iz cijele zemlje bolje upoznaju njegov rodni grad. Glumcima se svidjela Mlikotina ideja i počeli su dolaziti u Zagvozd svake godine. Tamo bi se družili sa svojim obožavaocima, uživali su domaćoj kuhinji i svježem zraku i lijepo se zabavljali na suncu. Zagvozd nije daleko od obale, tako da mogu otići i do plaže.

Kao zadnje ali ne i najmanje značajno, narodna muzika je i dalje jako prisutna. Jedan od najvažnijih festivala kojim se odaje počast hrvatskoj muzičkoj tradiciji održava se u julu u Omišu. U njegovom središtu je dalmatinska klapa, jedan oblik "a capella" pjevanja, kojim se bave i muškarci i žene. Ljepota i jasnoća tog pjevačkog stila zapanjuje one koji ga nisu imali priliku ranije čuti. Isto kao što se Hrvati možda raduju međunarodnom nastupu koji dolazi u njihovu prijestolnicu, posjetiocima Omiški festival nudi priliku da vide nešto što se pamti, a što vjerovatno kod kuće neće naći.