U Rumuniji i Bugarskoj siva ekonomija još prisutna u velikom obimu

25/08/2008

Analitičari pozivaju kreatore politike u Bugarskoj i Rumuniji da poduzmu mjere kojima će se više ljudi u tim zemljama podstaći da se priključe formalnoj ekonomiji.

(Dnevnik, Mediapool - 30/07/08; Sofia Echo, Dnevnik, Mediapool, Centar za izučavanje demokratije - 27/05/08; Izvještaj o neformalnoj zaposlenosti u Rumuniji, OECD, jul 2008)

Prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku, u Bugarskoj u građevinarstvu radi oko 200.000 ljudi. [Getty Images]

Dvije najnovije članice EU, Bugarska i Rumunija, još uvijek imaju velike neformalne ekonomije. Građevinarstvo i turizam su među sektorima najsklonijima sivoj ekonomiji, kažu analitičari.

Oko 200.000 Bugara rade u građevinarstvu, prema podacima državnog Nacionalnog instituta za statistiku (NSI). Službeno, prosječna mjesečna plaća u tom sektoru je 211 eura. Međutim, ta cifra je duboko obmanjujuća, tvrdi Georgi Anegelov, viši ekonomista pri Institutu Otvoreno društvo u Sofiji. U realnosti, nijedan građevinski radnik u zemlji ne dobiva plaću manju od 500 eura, kaže on. To znači da poreski i sistem socijalne sigurnosti gube skoro 665m godišnje, dodaje on.

Prema riječima Angelova, situacija u sektoru ugostiteljstva, koje zapošljava preko 100.000 ljudi, je ista, ako ne i lošija. Nijedna konobarica niti spremačica u hotelu nikad ne bi pristala da radi za pukih 161 eura navedenih u službenim statistikama kao prosječna mjesečna neto plaća u tom sektoru u prvom kvartalu 2008, kaže on. Stoga, prikriveni prihodi u tom sektoru godišnje iznose najmanje 250m.

U međuvremenu, u političkom sažetku koji je ranije ove godine objavio Centar za studij demokratije (CSD) navodi se da su poljoprivreda i usluge -- posebno popravke, privatno obrazovanje i zdravstvo -- povezani s neformalnom ekonomijom. "Istraživanje je također pokazalo da ima i značajnih sivih džepova u proizvodnji, posebno u akciznim privrednim granama (proizvodnja alkohola i cigareta i goriva), tekstilnoj industriji i transporta," kažu iz tog sofijskog trusta mozgova.

Iako su neke od mjera koje su bugarske vlasti poduzele tokom proteklih par godina doprinijele da se smanji udio sive ekonomije u zemlji, ona još uvijek predstavlja ključno ograničenje ulaganjima i rastu, upozorava ta grupa.

Cilj poreskih i reformi u oblasti socijalne sigurnosti bio je da se uvedu destimulativne mjere za prijavljivanje nižih prihoda od realnih i za izbjegavanje poreskih i obaveza u oblasti socijalne sigurnosti, saopćio je ministar finansija Plamen Oresharski učesnicima diskusije o sivoj ekonomiji koju je krajem maja organizirao CSD.

U sklopu tih reformi, porez za privredne subjekte smanjen je na 10%, a tereti za socijalnu sigurnost sa 43% na nešto malo iznad 30%.

Obim sive ekonomije u Bugarskoj u periodu 2002-2003. iznosio je oko 40% od BDP-a, pokazao je izvještaj OECD-a o neformalnoj zaposlenosti u Rumuniji, objavljen u julu.

Prikriveni prihodi u ugostiteljstvu iznosili su ukupno godišnje najmanje 250m eura, kažu eksperti. [AFP]

Reforme u oblasti poreza i socijalne sigurnosti koje je obavila bugarska vlada doprinijele su njenom smanjenju zadnjih godina za nekih 30%, a najniži nivo u petogodišnjem periodu bio je 2006, prema podacima iz CSD-a. Međutim, u prvoj godini nakon pristupanja Bugarske EU primijećen je njen novi porast, kao i pomak u djelatnostima sive ekonomije od neprijavljenog rada ka prikrivenom obrtu.

Kako kažu bugarski analitičari, obim neformalne ekonomije u zemlji trenutno je na nivou od 20% do 35% od BDP-a. U nekim sektorima, kaže se da se preko 50% stvarne vrijednosti transakcija ne zavodi u knjige.

"Glavni izazov za smanjenje obima i opsega sive ekonomije u Bugarskoj je jačanje vladavine prava -- provedba propisa," kaže se u izvještaju CSD-a. "Vjerovatno najvažniji ispit u tom smislu jest raskidanje nezakonitih veza između visokih vladinih zvaničnika i firmi u sivoj ekonomiji, odnosno razbijanje lanaca kompanija, posebno u akciznim i privrednim granama koje sobom nose mnogo javnih ugovora, poput proizvodnje alkohola i cigareta, građevinarstva i infrastrukture, energetike, itd."

U OECD-ovom izvještaju pokazuje se da su u Bugarskoj neformalne djelatnosti do velikog stepena koncentrirane u građevinarstvu i u ugostiteljskom sektoru. Ostali pogođeni sektori su između ostalih maloprodaja, transport, usluge popravki i održavanja, poljoprivreda, zdravstvo i obrazovanje.

Ta studija također pokazuje da je obim sive ekonomije u Rumuniji bio neznatno manji od onoga u Bugarskoj u periodu 2002-2003, i iznosio je 37% od BDP-a -- što je prilično viši nivo od onoga u Hrvatskoj, Češkoj Republici, Mađarskoj, Litvaniji, Poljskoj i Slovačkoj Republici.

Kad je u pitanju učestalost neprijavljenog rada, Rumunija je na vrhu liste zemalja centralne i istočne Evrope, a iza nje slijedi Bugarska, kaže se u tom dokumentu na 83 stranice, u kom se nivoi neformalne zaposlenosti u te dvije balkanske zemlje karakteriziraju kao "prilično visoki".

Prema OECD-ovom izvještaju, najviši procenat radnika bez ugovora o radu nalazi se u veleprodaji i maloprodaji, gdje ta cifra dostiže 22%. Iza njih slijede proizvodnja i građevinarstvo, s procentima od 21% odnosno 15%. U poljoprivredi i javnoj upravi, taj postotak je manji od 10%.

Strogi radni propisi i dugi upravni postupci dalje demotiviraju poslodavce u pogledu prijavljivanja radnika, prema podacima OECD-a. [Arhiva]

"Sveukupno gledano, neformalna zaposlenost sama po sebi ili u kombinaciji s drugim djelatnostima izgleda da predstavlja važnu strategiju preživljavanja za mnoga domaćinstva, jer pomaže u smislu popunjavanja prihoda iz drugih izvora," kaže se iz te pariške organizacije koju čini 30 zemalja. "Ipak, to nije bez potencijalnih rizika vezanih za neobuhvaćenost zdravstvenim i penzionim osiguranjem, nezaposlenost i neizvjesnost."

Visoki porezi navode se kao glavni razlog da poslodavci ne prijavljujufirme i radnike, te da radnici ne prijavljuju prihode djelimično ili čak u cjelini. Drugi razlozi za koje se smatra da ljude navode da se odluče za neformalnu umjesto formalne ekonomije su između ostalih nepovjerenje u javne institucije, negativna percepcija o ulozi države, djelimično razumijevanje ili potcjenjivanje prednosti koje proističu iz socijalne sigurnosti, kažu iz OECD-a.

Poduzetnici u Rumuniji naveli su i opterećenost upravnim procedurama, kompliciranim i strogim propisima i dugačkim postupcima registriranja komercijalnih firmi kao ostale faktore kojih ih često navode na zaobilaženje formalnih struktura i poslovanje na neformalan način.

Visoki porezi na plaće i doprinosi za socijalnu sigurnost spominju se kao ograničenja kod prijavljivanja radnika. Strogi radni propisi i dugi upravni postupci dalje demotiviraju poslodavce u prijavljivanju radnika, kako kažu iz OECD-a.

Rumunija je načinila ozbiljan napor da smanji obim sive ekonomije, kaže se u tom izvještaju i navode se koraci poput uvođenja jedinstvene stope poreza, reforme radnog prava, povećanja minimalne plaće i akcija protiv neformalnog rada na nivou zemlje. Međutim, te mjere nisu dovoljne, kaže se u njemu.

"Rješavanje pitanja neformalne zaposlenosti je od osnovne važnosti za rumunsku vladu," kažu iz OECD-a.