Uprkos padu, nezaposlenost je za neke i dalje problem

21/07/2008

Stopa nezaposlenosti i u Bugarskoj i u Rumuniji bila je u 2007. niža od prosjeka EU, dok je ona u drugim balkanskim zemljama još uvijek jako visoka i mogla bi još mladih ljudi prisiliti da odu od kuće u potrazi za novim mogućnostima zaposlenja.

Svetla Dimitrova za Southeast European Times iz Sofije - 02/07/08

Od skoro 1,6 miliona zaposlenika s ugovorima o radu u privatnom sektoru u Bugarskoj, preko 610.000 njih radi u proizvodnji. [Getty images]

Nezaposlenost u Bugarskoj nastavila je opadati, te je u maju dostigla prosjek od 6,2% u zemlji, što je manje od 6,5% iz prethodnog mjeseca, saopćila je sredinom juna Agencija za zapošljavanje te balkanske zemlje. Od skoro 14.000 novih radnih mjesta u ponudi, preko 2.000 njih bilo je sezonski posao u oblasti turizma, poljoprivrednog transporta, šumarstva i drugih sektora, dok je skoro isti toliko broj bio u okviru posebnih programa za unaprjeđivanje zapošljavanja.

U Sofiji, Plovdivu, Varni, Burgasu i nekoliko drugih gradova u Bugarskoj, stopa nezaposlenosti bila je tipično niža od prosjeka u zemlji. Međutim, u nekima je ona bila veća od prosjeka, ili skoro dvaput veća od njega. Ona je sa 13,7% bila najviša u gradu Tarhovishtu, 270km sjeveroistočno od Sofije. Slijedili su gradovi Montana i Shumen na sjeveru zemlje, sa 11,4% odnosno 11,3%. U druga četiri grada, nezaposlenost je bila u rasponu od 10 do 11% tamošnje radne snage.

Prema godišnjaku za 2007. Agencije za zapošljavanje, stopa nezaposlenosti po općinama varira u vrlo velikim rasponima. Tako su cifre u nekim oblastima, uglavnom na sjeverozapadu i sjeveroistoku Bugarske, više od prosjeka u zemlji. U općini Nikola Kozlevo, u okrugu grada Shumena na sjeveroistoku zemlje, na primjer, prosječna godišnja stopa nezaposlenosti u 2007. bila je 55,1%, skoro osam puta veća od nacionalnog prosjeka, te najveća u cijeloj zemlji.

U Bugarskoj je nezaposlenost bila na vrhuncu 2001, kad je bez posla bilo nekih 663.000 ljudi, što predstavlja 19,5% radne snage u dobi od 15-64 godina.

Otada se broj registriranih tražilaca posla u toj balkanskoj zemlji stalno smanjuje, te je 2007. dostigao 286.980 lica, ili 6,9% radne snage preko 15 godina starosti, što je ispod prosjeka za EU od 7,1%. Od svih registriranih nezaposlenih u Bugarskoj prošle godine, blizu 60% bile su žene, a oko 62% bilo je s osnovnim ili nižim obrazovanjem.

Manje od jedne trećine zaposlenika s ugovorom o radu u Bugarskoj tokom 2006. bilo je u javnom sektoru. Prema statističkom uredu zemlje, velika većina njih je bila u obrazovnom sektoru, u javnoj upravi, te u zdravstvenim i socijalnim djelatnostima. Od skoro 1,6 miliona zaposlenika s ugovorom o radu u privatnom sektoru, preko 610.000 je bilo u proizvodnji, a preko 335.000 u trgovini, opravci motornih vozila i ličnih i kućanskih aparata.

Makedonija ima najveću stopu nezaposlenosti u regionu. [Getty Images]

U Rumuniji je stopa nezaposlenosti za 2007. bila čak i niža nego u Bugarskoj, i iznosila je 6,4%. Međutim, ona je bila mnogo viša od godišnjeg prosjeka za Kipar, koji je prošle godine bio samo 3,9%. U Grčkoj, broj lica bez posla predstavljao je, prema podacima Eurostata, 8,3% aktivnog stanovništva starijeg od 15 godina.

Cifre za Hrvatsku i Tursku, koje su otpočele svoje pregovore o pristupanju sa EU u oktobru 2005, slične su podacima za Grčku, te iznose 9,1% odnosno 8,5%.

Navodeći rezultate jednog istraživanja radne snage u Hrvatskoj, Evropska komisija (EK) saopćila je kako postoje pokazatelji da je stopa nezaposlenosti u trećem kvartalu 2007. opala na nivo od 8,2%, većinom zbog sezonskih faktora poput turizma.

Što se tiče Turske, EK je saopćila da je razvoj događanja na tržištu rada u zemlji u trećem kvartalu 2007. i dalje bio u skladu s tradicionalnim sezonskim obrascima. "Broj zaposlenih smanjio se za 6,6%, većinom u poljoprivrednom sektoru. U proizvodnom sektoru, broj zaposlenih je porastao za 1,7%."

Sa svojim nivoom od 71%, stopa zaposlenosti na Kipru bila je 2007, iznad prosjeka EU, koji je bio na nivou od 65,4%, dok je stopa u Bugarskoj (61,7%), Grčkoj (61,4%) i Rumuniji (58,8%) bila na nižem nivou.

Makedonija, koja je također službeni kandidat za EU, predstavlja zemlju s jednom od najvećih stopa nezaposlenosti u regionu. U 2007. godini broj registriranih lica koja traže posao u Makedoniji predstavljao je 34,9% od ukupne radne snage, što je manje od 36% koliko je on iznosio godinu dana ranije. U Srbiji, stopa nezaposlenosti je u 2007. pala na 18,8% sa nivoa od 21,6% iz 2006. godine.

Nezaposlenost među mladima pojavila se kao problem ne samo u regionu, nego i drugdje u Evropi. [Arhiva]

Prema EK, uslovi na tržištu rada u toj zemlji i dalje su bili teški i zaposlenost je i dalje bila u padu tokom četvrtog kvartala, i to za 1% u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend nastavljen je u prva dva mjeseca 2008, saopćeno je iz Komisije.

U Crnoj gori, broj nezaposlenih se stalno smanjuje još od 2003, kad je kao lica bez zaposlenja bilo registrirano 26% aktivne radne snage u dobi od 15-64 godina. U 2007, njihov udio bio je 11,9%, što je manje od 14,7% iz prethodne godine. Prema EK, stopa nezaposlenosti u zemlji opala je tokom prvog kvartala 2008. za daljnjih 0,1%, dostigavši 11,8%.

Što se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), slika je pomalo zamagljena. Prema istraživanju radne snage koje su u aprilu 2007. obavile statističke institucije u zemlji, prosječna stopa nezaposlenosti bila je 29%, i to u rasponu od nekih 25% u Republici Srpskoj do 31% u Federaciji BiH. Te cifre su međutim bile mnogo niže od cifara iz EK, u kojima se stopa nezaposlenosti u zemlji u 2007. prikazuje na nivou od 42,9%, što je manje od 44,2% iz prethodne godine.

Na Kosovu broj registriranih lica koja traže posao u porastu je od 2004. godine, kad su ona predstavljala skoro 40% radne snage. Procjenjuje se da trenutna stopa nezaposlenosti u zemlji iznosi nekih 45%, prema podacima EK. Stručnjaci također smatraju da će rekonfiguracija UNMIK-a, koja uključuje značajno smanjenje njegovih struktura, dodatno otežati situaciju na tržištu rada, posebno u Prištini. "Isto tako, vjerovatnije je da se među nezaposlenima nalaze mladi i etničke manjine, nego ostale grupe,", zapažaju također oni.

Nezaposlenost među mladima, mjerena kao postotak radne snage u dobnoj grupi od 15-24 godina registrirane kao lica bez zaposlenja, pojavila se kao problem ne samo u regionu, nego i drugdje u Evropi. Prosjek EU za 2006. bio je 16,9%, veći nego prosjek i na Kipru (10,5%) i u Turskoj (16%).

Međutim, u nekim drugim zemljama JIE, nezaposlenost među mladima je mnogo veća. U Hrvatskoj je ona 2006. iznosila 28,9%, u Grčkoj je bila 25,2%, a u Rumuniji 21,4%.

Ministri rada zemalja EU saopćili su tokom sastanka u Luksemburgu 9. jula da se mladi radnici u Evropi moraju suočiti s uslovima na tržištu rada koji se značajno razlikuju od onih s kojima se suočava ostatak populacije. Oni se češće angažiraju po osnovu privremenih ugovora, a rjeđe na puno radno vrijeme, a i češće je vidjeti mladu osobu kako radi u stanju neredovnog zaposlenja nego predstavnika bilo koje druge grupacije. Ministri su pozvali EK da poduzme brze korake u cilju osiguranja rasta udjela lica starosti do 24 godine sa redovnim zaposlenjem.