Proces evropskih integracija predstavlja "vitalni nacionalni cilj" Albanije

14/07/2008

Albanija se nalazi na uzbudljivom putu ka euroatlantskim integracijama -- uz poziv za NATO primljen ranije u toku godine i uz intenzivan rad na reformama vezanim za EU. Kako se zemlja bude kretala dalje, jasnom vladinom vizijom otvorit će se vrata za punu integraciju i usklađenost s organizacionim standardima, izjavio je albanski ministar vanjskih poslova Lulzim Basha saradniku Southeast European Timesa Samiju Nezu.

Sami Neza za Southeast European Times iz Tirane -- 14/07/08

Albanski ministar vanjskih poslova Lulzim Basha. [Getty Images]

Southeast European Times: Koji su glavni izazovi s kojima se Albanija suočava u svojim naporima ka evropskim integracijama?

Lulzim Basha: Albanija je krenula na svoj put ka evropskim i euroatlantskim integracijama prije više godina. Mi smo napravili izbor. Danas smo svjedoci rezultata. Za to je trebalo političke hrabrosti, jasne vizije i jake odlučnosti. Mi smo to u to vrijeme imali, a zagovaramo to isto i danas.

U zadnje dvije decenije, Albanija je aktivno krenula putem transformacije u pravcu slobode, demokratije, vladavine prava i tržišne ekonomije. Suočili smo se različitim izazovima, ali dva cilja još su uvijek u osnovi cijelog procesa. punopravno članstvo u NATO-u i integracija u EU.

Vlada Albanije smatra proces evropskih integracija vitalnim nacionalnim ciljem. Mi vrlo vrijedno radimo na ispunjavanju Kopenhagenskih kriterija i drugih dokumenata, čime se osigurava postizanje potrebnih evropskih standarda.

Trenutno se Albanija nalazi u presudnoj fazi procesa integracije u EU. Mi smo prije dvije godine potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), i uskoro će on biti ratificiran od strane svih država članica EU. SAA predstavlja osnovni vodič u procesu reformi u Albaniji. Svi napori koje smo načinili da bismo ubrzali integraciju u EU obuhvaćeni su reformama koje je poduzela vlada Albanije.

Te reforme imaju za cilj borbu protiv organiziranog kriminala i ilegalne trgovine, smanjenje korupcije i jačanje upravnih kapaciteta, privlačenje novih direktnih stranih ulaganja i uspostavljanje pogodne klime za poslovanje, jačanje vladavine prava i unaprjeđivanje pravosudnog i izbornog sistema.

SETimes: Hoće li Albanija zatražiti status kandidata za članstvo u EU i kad?

Basha: Status kandidata za članstvo u EU doći će kao prirodna faza na našem putu ka integraciji u EU. Mi o tome razmišljamo na osnovu materijalnog napretka koji je Albanija ostvarila u provedbi svojih reformi vezanih za integraciju. Naš pristup prema EU nije vezan samo za datume i vremenski raspored, iako oni predstavljaju njegov važan element, nego se on primarno oslanja na kvalitet, širinu i efikasnost reformi.

Trenutak prijavljivanja za članstvo je presudna raskrsnica u cijelom procesu integracije ... mi smo mišljenja da će prijava biti podnesena uz usku saradnju i konsultacije sa EU. Primijenit ćemo istu filozofiju saradnje, konsultacija i partnerstva koju smo koristili i ranije.

U sklopu puta zemlje ka integraciji trebat će obaviti reforme njenog izbornog procesa. [Getty Images]

SETimes: Može li Albanija sebi priuštiti brzu integraciju, i hoće li upravni kapaciteti zemlje to dozvoliti?

Basha: Albanija je od samog početka intenzivno za integraciju u EU. Po našem mišljenju, ona stoji kao jedinstven slučaj široke podrške javnosti i potpune podrške svih političkih stranaka. Mi smo svjesni poteškoća, i držimo na umu realističan osjećaj da integracija u EU predstavlja proces.

Vlada je orijentirana tome da pruži podršku neophodnim upravnim kapacitetima potrebnim za integraciju EU, i ona u skladu s tim radi na tom pitanju. Upravna reforma je jedna od reformi na kojima je vlada ozbiljno angažirana. Ta reforma predstavlja presudni stup procesa reforme, a rezultati već postoje.

Za integraciju u EU i punu usklađenost sa standardima EU potrebna je jasna vizija vlade u smislu glavnih upravnih struktura, [koje su] nadležne za ispunjenje obaveza predviđenih u poglavljima acquisa. Upravne reforme razmatraju se u okviru podrške provedbi nacionalnih obaveza i u okviru procesa integracije.

SETimes: Kakav je stav Albanije vezano za naziv Makedonije, i hoće li Albanija imati ikakvog utjecaja u rješavanju tog pitanja između dvije susjedne zemlje?

Basha: Albanija je opredijeljena ka prijateljskoj dobrosusjedskoj politici.

Što se tiče naziva, mi bismo htjeli naglasiti da to ne predstavlja dio naših bilateralnih odnosa s Makedonijom. Mi podržavamo iznalaženje rješenja što je prije moguće, rješenja koje bi bilo prihvatljivo za obje zemlje [Makedoniju i Grčku], putem bilateralnih pregovora uz pomoć UN-a.

Mi se nadamo da će se tim rješenjem ojačati mir, stabilnost i prosperitet u regionu. Osnovni je princip naše vanjske politike da podržavamo sve inicijative koje dovode do mira i stabilnosti u našem regionu i pomažu u euroatlantskim integracijama svih zemalja u regionu.

SETimes: Albanija je upravo dobila poziv za članstvo u NATO-u. Kakve su prednosti tog članstva za Albaniju? Da li se činjenica da je Albanija primila poziv osjeti u zemlji?

Albanija je primila poziv za pridruživanje NATO-u u aprilu. [Getty Images]

Basha: Ono što se desilo na bukureštanskom samitu 2008. u aprilu ove godine, kad je Albanija dobila poziv, skupa s Hrvatskom, da otpočne svoje pregovore o pristupanju, nagrada je za napore Albanije i motivacija za unaprjeđivanje reformskog dnevnog reda.

Odluka sa bukureštanskog samita predstavlja historijski trenutak kojim se kruniše petnaestogodišnji napor Albanije prema procesu euroatlantskih integracija i kojim počinje novo doba u njenim odnosima sa saveznicima za sada i ubuduće.

Taj događaj predstavlja izuzetno postignuće za Albaniju i u isto vrijeme i priznanje nove i opipljive albanske realnosti, realnosti ostvarene zahvaljujući pozitivnim promjenama i transformacijama, bolnim kakve one često jesu, u svim oblastima ekonomskog, političkog, društvenoj i vojnog života, u oblasti ljudskih prava i prava manjina.

Time će se dati direktan doprinos jačanju stabilnosti u zemlji i u regionu; proširenje će imati i utjecaja na slobodu kretanja ljudi i kultura, ekonomski razvoj putem rasta ulaganja i prijenosa kapitala, te na razvoj transportne infrastrukture; a [to posljednje] imat će značajnog efekta na unaprjeđivanje turizma, pošto Albanija posjeduje ogroman i još neiskorišten potencijal.

SETimes: Kakvi su odnosi Albanije s Kosovom, kao i s drugim balkanskim zemljama?

Basha: Saradnja s [Kosovom] predstavlja važan dio naše regionalne politike. Stanje odnosa između Albanije i Kosova je trenutno odlično. Oni su zasnovani na principima dobrosusjedstva, saradnje i poštovanja međunarodno priznatih granica. U osnovi tih bilateralnih odnosa leži preko 33 sporazuma i memoranduma o razumijevanju. Mi očekujemo da ćemo u budućnosti dalje produbljivati i institucionalizirati taj okvir.

Odnosi između Albanije i država u regionu su također dobri. Oni su zasnovani na principu saradnje, dobrosusjedstva i međusobnog poštivanja teritorijalnog integriteta. Albanija nema nikakavih neriješenih pitanja sa svojim susjedama.

Regionalna politika Albanije rukovodi se preporukama EU i odredbama SAA. Njihovo ispunjenje predstavlja preduslov za evropsku integraciju Albanije i regiona u cjelini.